hr en
  • change the contrast
  • change the font

Dan planeta Zemlje 2011: "Budućnost je u obnovljivim izvorima i energetskoj učinkovitosti"

Vjetrenjace manje2

Dan planeta Zemlje se prvi put obilježio 22. travnja 1970. u SAD-u. Organizaciju je zatim preuzela međunarodna mreža nevladinih udruga Earh Day Network te je uskoro 22. travnja postao dan u godini kada se širom svijeta mobilizira javna podrška pokretu zaštite okoliša.

Earth Day Network je ove godine za Dan planeta Zemlje izabrala poruku "Milijardu zelenih djela" te se na njihovim web stranicama (www.earthday.org) građani svijeta mogu obvezati na neko dobro djelo za zaštitu okoliša. Do sada se obvezalo nešto više od 100 milijuna ljudi širom svijeta. 

Zelena akcija je 1997. postala član Earth Day Network te od tada obilježava Dan planeta Zemlje na način da u hrvatskoj javnosti skrene pozornost na jednu prioritetnu okolišnu temu. Ove godine smo odlučili Dan planeta Zemlje posvetiti održivoj energetici kao glavnom rješenju za problem klimatskih promjena. Izabrali smo tu temu i zbog aktualne havarije nuklearne elektrane u Japanu te skore 25-godišnjice nuklearne katastrofe u Černobilu koja se obilježava samo 4 dana nakon Dana planeta Zemlje. Takvi tragični događaji te divljanje cijena fosilnih goriva na svjetskom tržištu trebaju nam biti jasni putokaz da se buduća hrvatska energetska politika mora temeljiti na povećanju energetske učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije.

Aktualna hrvatska energetska politika se bazira na lošoj Strategiji energetskog razvoja iz 2009. koja uvelike zanemaruje obnovljive izvore energije, a predviđa gradnju čak dvije nove termoelektrane na ugljen te otvara vrata gradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Trendovi u Europskoj uniji pokazuju da se puno više termoelektrana na ugljen i nuklearnih elektrana zatvara nego što se gradi novih. Termoelektrane na ugljen pridonose lokalnom zagađenju zraka i globalno klimatskim promjenama, a tehnologije koje pohranjuju ugljik i sprečavaju emisije stakleničkih plinova su još uvijek u ranoj eksperimentalnoj fazi. S druge strane države koje su ozbiljno razmišljale o pokretanju nuklearnog programa poput Italije odustaju od gradnje novih nuklearnih elektrana ne samo zbog aktualne tragedije u Japanu, već i zbog nerješivih problema sa radioaktivnim otpadom te visokih troškova izgradnje nuklearnih elektrana. Države Europske unije sa izuzetkom termoelektrana na plin, uglavnom grade nove energetske kapacitete u obnovljivim izvorima energije koji svake godine sve više pojeftinjuju i postaju sve učinkovitiji.

Usporedba podataka o korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj sa zemljama okruženja pokazuje blago rečeno porazno stanje održivosti naše energetske politike. Primjerice instalirani kapaciteti solarnih ćelija za proizvodnju električne energije su u Hrvatskoj nevjerojatnih 15.000 puta manji nego u Češkoj i 80 puta manji nego u Bugarskoj. S druge strane prirodni potencijal za korištenje sunčeve energije u Hrvatskoj je izuzetno velik te u samo jednom prosječnom danu na kopneni teritorij Hrvatske padne dvostruko više sunčeve energije nego što potrošimo u cijeloj godini dana. Ista stvar je i sa energetskom učinkovitosti koja je u Hrvatskoj nekoliko puta niža nego u zemljama članicama Europske unije. Prepreka za nove projekte obnovljivih izvora energije i  energetske učinkovitosti ne leži niti u novcu. Podaci pokazuju da međunarodne financijske institucije kroz razne programe nude 1,3 milijarde EUR-a upravo za ovakve projekte, a Hrvatska je iskoristila tek neznatni dio tog novca. Isto tako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iako raspolaže znatnim financijskim sredstvima, je do sada vrlo malo ulagao u projekte energetske učinkovitosti, a više u dubiozne poslove sanacija odlagališta koje sada „češlja“ USKOK.

Postoje i brojne administrativne prepreke koje onemogućuju decentralizaciju energetskog sustava. Primjerice, ako želite višak električne energije iz vlastitih solarnih ćelija na kući puštati u mrežu i to naplatiti potrebno je ishoditi čak 30ak administrativnih dozvola. No glavna prepreka za veće korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj jest nedostatak političke volje. Zelena akcija stoga u svom najnovijem Stajalištu o energetskoj politici Republike Hrvatske predlaže 12 mjera za novu održivu energetsku politiku. Cijelo Stajalište se nalazi u privitku, a od predloženih mjera primjerice izdvajamo prekvalifikaciju 1.000 nezaposlenih u instalatere kućnih solarnih toplinskih sustava te znatno povećanje subvencija dostupnih građanima za instaliranje solarnih kolektora za grijanje vode.

Zbog Uskršnjih praznika i 25-godišnjice katastrofe u Černobilu, glavna događanja za Dan planeta Zemlje ćemo održati 26. travnja. Posebice pozivamo građane da nam se pridruže 26. travnja u 20 h u parku Zrinjevac u paljenju svijeća za žrtve nuklearne katastrofe u Černobilu, ali i nesreće u Japanu. Svijeće ćemo paliti i u znak protivljenja izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj, ali i novih reaktora u susjedstvu. 

--------

RASPORED AKTIVNOSTI ZELENE AKCIJE POVODOM DANA PLANETA ZEMLJE 2011.
(ako nije posebno naznačeno događanja se održavaju u prostorijama Zelene akcije)

Srijeda 20.4.
12:00 - 13:00 - Predstavljanje Stajališta Zelene akcije o energetskoj politici Republike Hrvatske
11:00 - 19:00 - Izložba za građane "Budućnost je obnovljiva"

Četvrtak 21.4.
11:00 - 19:00 - Izložba za građane "Budućnost je obnovljiva"
    
Petak 22.4.
11:00 - 19:00 - Izložba za građane "Budućnost je obnovljiva"
18:00 - 20:00 - Prikazivanje dokumentarnih filmova o Černobilu

Utorak 26.4.
12:00 - 12:30 - Performance povodom 25-godišnjice tragedije u Černobilu (Trg bana J. Jelačića)
18:00 - 20:00 - Predavanje Roberta Fabera "Mitovi o nuklearnoj energiji"
20:00 - 21:00 - Paljenje svijeća za žrtve nuklearne katastrofe u Černobilu (park Zrinjevac)

Documents

Stajalište Zelene akcije o energetskoj politici Republike Hrvatske

PDF 1.32 MB

You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.

Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.