SuperSunča zatražila da Vlada RH izabere snažnu tranziciju u niskougljično društvo
Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije su danas, 21.6.2017. godine, akcijom na Markovu trgu zatražili_e od Vlade Republike Hrvatske da izabere ambiciozniji smjer u niskougljičnom razvoju bez projekata na fosilna goriva poput termoelektrane Plomin 2.
Akcija je organizirana jer u petak, 23. lipnja 2017. godine, Pariški sporazum o klimatskim promjenama stupa na snagu u Hrvatskoj te povodom otvaranja javnog savjetovanja o Strategiji niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Zelena akcija je svoje poruke uputila na vrlo kreativan način. Naime, na akciji je gostovala superjunakinja po imenu SuperSunča koja je “doputovala” iz budućnosti kako bi nas usmjerila na pravi put.
“Dolazim iz 2050. godine gdje su građani i građanke pobijedili_e fosilnu industriju i gdje se nitko više ne sjeća prljave fosilne energije. Ako krenete ambicioniznijim smjerom i odaberete put obnovljivih izvora energije, već 2030. godine možete biti potpuno energetski neovisni”, rekla je SuperSunča. “Ja sam jedna od građanki i građana koji_e su predvodili tranziciju u održivo društvo te postali superjunaci i superjunakinje, dio tzv. Klimatske lige”, dodala je.
Namjera akcije bila je i upoznati javnost s niskougljičnom strategijom koja obuhvaća sve sektore - energetiku, transport, poljoprivredu, šumarstvo, turizam, gospodarenje otpadom.
“Pozivamo građane i građanke, institucije, lokalne samouprave, itd. da sudjeluju u javnoj raspravi i kreiranju ovog vrlo bitnog strateškog dokumenta koji važan za borbu protiv klimatskih promjena”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.
Zanimljivo je za primijetiti kako tijekom javne rasprave nisu predviđena javna izlaganja, stoga tražimo da nadležna tijela održe izlaganja u četiri najveća hrvatska grada.
Pariški sporazum, kojeg je Hrvatska upravo ratificirala, ima za cilj ograničavanje globalnog porasta temperature ispod 2 °C, a težiti zadržavanju na 1.5 °C te zahtijeva hitnu akciju. Ukoliko se i ispune trenutno postavljeni ciljevi Pariškog sporazuma, prijeti nam povećanje globalne temperature za 3-4 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Za Hrvatsku to konkretno znači puno više poplava, velikih suša, vremenskih nepogoda, šumskih požara, velik utjecaj na pitku vodu te porast razine mora.
U niskougljičnoj strategiji ponuđena su tri scenarija: nastavak dosadašnjeg načina razvoja (tzv. referentni scenarij), scenarij postupne tranzicije i scenarij snažne tranzicije.
“Tražimo od Vlade RH da izabere scenarij snažne tranzicije koji je ambiciozniji, iako ima puno prostora za popravak toga scenarija. Sve u svemu, cijela strategija je sastavljena kao lijepa lista želja, no ključna je njena provedba u praksi, posebno putem svih budućih zakona”, kazao je Tomac.
Ono što niskougljična strategija nikako ne smije sadržavati jest nastavak rada termoelektrana (TE) na uvozni ugljen Plomin 1 i 2.
“Drago nam je vidjeti da strategija jasno definira kako nema planova za nove TE na ugljen, što je definitivno velik uspjeh građana i građanki koji_e su do sada vodili_e put u niskougljično društvo. To se pokazalo pobjedama u kampanjama protiv TE Plomin C, TE Ploče te bušenja Jadrana zbog nafte”, komentirao je Bernard Ivčić iz Zelene akcije te dodao: “Ali predložena strategija predviđa nastavak rada TE Plomin 2 do 2040. godine što je neprihvatljivo jer nakon 2030. godine nema mjesta za postrojenja na ugljen. Kraj fosilne ere je sada! Ugljen nema budućnosti”.
Komentirao je i jučerašnje informacije iz pojedinih medija o reaktivaciji plana prodaje 25% HEP-a. „Kako bi se niskougljična, a zatim i energetska strategija uspješno realizirala, nužno je da država ima sve poluge moći koje su potrebne za provedbu predviđenih mjera. Da bi se to dogodilo, neophodno je da tvrtke poput HEP-a ostanu u vlasništvu države. Stoga Vlada mora odustati od namjere privatizacije bilo kojeg dijela HEP-a“, zaključio je Ivčić.