Održana konferencija za medije povodom godišnjice masovnih uhićenja u Varšavskoj ulici

"Nakon 50 000 potpisa građana i protivljenju struke, 15. srpnja 2010. počeli su radovi u Varšavksoj", podsjetio je Tomislav Tomašević. "Odmah potom započeli su i masovni prosvjedi.  Postavljen je pritom sramotan hrvatski rekord, da je u prosvjedima uhićeno 150 mirnih građana. Nakon svih tih uhićenja, trenutno se vodi preko 100 sudskih postupaka, protiv sudionika i organizatora prosvjeda. Teodor Celakoski i ja kažnjeni smo s po 10 000 kuna zbog organiziranja javnog okupljanja pored Varšavske, u koju nismo mogli ući jer je bila pod opsadom policije. Međutim, protiv kolege Celakoskog i mene i dalje se vodi još desetak sudskih postupaka. S druge strane, kaznena prijava. koje smo u travnju prošle godine zbog Varšavske još podnijeli protiv gradonačelnika Milana Bandića, u vezi ugovora o financiranju radova u Varšavskoj, i dalje stoji u ladici Državnog odvjetništva. Dok se nas kažnjava drakonskim kaznama, institucije ne rade svoj posao u vezi prijave koju smo podnijeli.

Varšavska ulica, kakvu smo prije poznavali, više ne postoji. Dio ulice je 'uzet' za rampu privatne garaže Hoto-grupe, a drugi dio pretvoren je u terasu za privatne kafiće, koji posluju upravo unutar centra Hoto-grupe. Načelno nemamo ništa protiv terasa, ali u ovom slučaju radi se o zakrčivanju čitave ulice, o pretjeranoj komercijalizaciji javnog prostora kojom on ustvari postaje privatni prostor.

Hoto-grupa i dalje 'mulja' s dozvolama i zahtijeva još veću izgrađenost, primjerice na lokaciji Varšavska 6. Trenutno je u tijeku postupak izdavanja lokacijske dozvole za dodatnu izgradnju te zgrade, primjerice za balkone koji ranije nisu bili predviđeni. Stanari su se žalili, međutim Hoto-grupa im je poslala pismo namjere u kojem se koristi čak i prijetnjama: 'Nije namjera Hoto-grupe d.o.o., kao što je iz dosadašnjih postupaka i vidljivo, zahtijevati naknadu štete protiv stranaka koje su podnosile upravnu tužbu radi poništenja izdane dozvole, ma koliko takve tužbe bile ocijenjene kao neozbiljne.' Oni, dakle, tim pismom upozoravaju stanare da bi ih, ukoliko koriste svoje pravne instrumente protiv izdane lokacijske i građevinske dozvole, mogli tužiti za naknadu štete.

Tim pismom, također, oni obećavaju i sanaciju fasada, ali to već je sastavni dio odluke o javnom interesu, dakle njihova je preuzeta obaveza. To pismo namjere popraćeno je i 'izjavom o suglasnosti' koja je stanarima dana na potpisivanje, u kojoj stoji: 'Izjavljujem kako sam suglasan sa svim do sada izvedenim radovima na stambeno-poslovnoj građevini Varšavska 6'. To pokazuje da Hoto-grupa kroz suglasnost i kroz nove dozvole pokušava naknadno legalizirati  ono što su izgradili mimo tih dozvola, i pritom koriste sva sredstva.

"Iz situacije s dozvolama na kućnom broju. 6 vidljivo je da, godinu dana od početka radova i nekoliko mjeseci od otvaranja Centra, još uvijek imamo nedovršenu situaciju po pitanju dozvola", rekao je Teodor Celakoski."Očito je da se radi po principu 'napravimo, a poslije ćemo legalizirati', što je karakteristika cijelog ovog projekta od samog početka. Sve ovo bilo je moguće samo pod uvjetom izglasavanja zaključka o javnom interesu, a sada se pokazuje da se ne želi realizirati čak ni onih nekoliko jadnih obaveza koje su investitoru dodijeljene u Zaključku o javnom interesu. Govorilo se o dvjema dvoranama, a sada se uzima zdravo za gotovo da te dvorane nitko, ni Grad ni država, ne želi, odnosno ne raspolaže sredstvima za njihovo unajmljivanje od vlasnika kompleksa. U Zaključku je navedeno da bi te dvije dvorane trebala biti namijenjene realizaciji programa i sadržaja Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Ovdje se, dakle, ne radi o nikakvom iznajmljivanju, nego su te dvorane trebale biti dodijeljene Gradskom uredu na korištenje i upravljanje. Radi se, dakle o još jednoj velikoj podvali. Od gradske Skupštine zato tražimo da zahtijeva da se ti prostori daju na korištenje bez najma, ali istodobno da ne pristane na plaćanje troška za izgradnju rampe za privatnu garažu.

Nisu ispunjene niti druge odredbe Zaključka o javnom interesu. Ne postoji prolaz do Gundulićeve ulice, koji je bio jedan od ključnih urbanističkih opravdanja smisla ovog projekta. Dužnost investitora bio je i obnova vanjskih i unutarnjih fasada, ali ni to nije izvršeno. Dakle, nije ispunjeno ni tih nekoliko zahtjeva koji su naslućivali da bi tu moglo biti riječi o nekakvom javnom interesu i koji su bili pokriće za čitav projekt. Ne postoji niti bilo kakav rok za uređivanje tih fasada, tako da možemo naslutiti da ni od toga neće biti ništa. Kao što smo od početka govorili, čitava priča o javnom interesu pokazala se kao velika prevara", zaključio je Celakoski.

Ovaj izvještaj s press konferencije u organizaciji Zelene akcije i Prava na grad preuzet je s portala h-alter.