Najava: Jesenski eko-seminar 2019.

Jesenski eko-seminar najstarija je edukativna aktivnost Zelene akcije te se održava redovito već 22 godine. Cilj Eko-seminara je obrazovati i informirati građane i građanke o problemima održivosti i zaštite okoliša, ali i potaknuti na kritičko razmišljanje i djelovanje.

Svake godine nova generacija polaznika i polaznica dobije osnovno znanje, utemeljeno na suvremenoj znanosti i podacima, za razumijevanje tematika zaštite okoliša i održivosti. Predavanja većim dijelom pokrivaju područja programskog rada Zelene akcije, dok ostala izlaze iz uske sfere rada na zaštiti okoliša te se dotiču održivog življenja i održivog društva, ali i promišljanja ekonomije, pravde, ljudskih prava, itd.

Seminar se sastoji od serije predavanja te nije obavezan dolazak na sva, već se svako predavanje može odslušati i samostalno.

Eko-seminar završava Vikend radionicom na kojoj će polaznici_e naučiti malo više o jednom aktualnom problemu zaštite okoliša ili održivosti, steći znanje o kreiranju zagovaračkih kampanja te isplanirati i izvesti jednu akciju. Najaktivniji i najučestaliji polaznici i polaznice eko-seminara će biti primljeni na Vikend radionicu.

Predavanja se održavaju utorkom i četvrtkom u 18:00 sati u prostorijama Zelene akcije (Frankopanska 1, Zagreb). Sav sadržaj je besplatan i otvoren za sve te nisu potrebne prethodne prijave, osim za Vikend radionicu (za najredovitije polaznike_ce).

Poveznica na Facebook događaj.

PROGRAM:

• 5.11. Željka Leljak Gracin (Zelena akcija): Uvod u eko-aktivizam

Na uvodnom predavanju ovogodišnjeg Eko-seminara moći ćete saznati što je to eko-aktivizam, kako je i gdje nastao te kako i kada se uopće javila potreba da se građani i građanke udružuju oko nekog pitanja iz sfere zaštite okoliša i prirode. Također, govorit će se o razvoju ekološkog pokreta u Hrvatskoj, o pojmu održivog razvoja te pokušati odgovoriti na pitanje zašto je bitno da društvo ima što više aktivnih građana i građanki.

• 7.11. Luka Tomac i Marija Mileta (Zelena akcija): Klimatska pravda i (novi) društveni pokreti

2018. godine objavljen je dugo iščekivani znanstveni izvještaj Međuvladina panela o klimatskim
promjenama koji jasno poručuje da moramo napraviti radikalne promjene u idućih deset godina kako bi zadržali porast globalne temperature ispod 1.5°C. Sve više od toga je opasno za čovječanstvo. To znači da države moraju hitno napustiti korištenje fosilnih goriva, a korjenite promjene moraju se dogoditi u svim sektorima. Tijekom predavanja ćete saznati što ovi temperaturni porasti znače, što je potrebno učiniti, što je klimatska pravda, zašto su faktori poput rase, klase, roda važni, što su klimatske izbjeglice, koju ulogu ima sve brže rastući pokret za klimatsku pravdu, itd.

• 12.11. Tomislav Tomašević (Institut za političku ekologiju): Ekologija, politika, ideologija

Je li zaštita okoliša lijeva ili desna tema? Kako to da se velika većina građana načelno zalaže za zaštitu okoliša, a sve nam je bliži potpuni ekološki kolaps? Koje ideje o okolišu i društvu utječu na rješenja ekoloških problema? Kako se različite političke ideologije odnose spram zaštite okoliša i održivosti? Kako ekološke promjene utječu na društvene nejednakosti? Što je politička ekologija? To su samo neka od pitanja kojima će se baviti ovo predavanje te će predavač pokušati odgovoriti na sva pitanja sudionika_ca vezanih uz odnos politike i ekologije.

• 14.11. Bernard Ivčić (Zelena akcija): Promet i okoliš

Dekarbonizacija prometa jedan je od najvećih izazova s kojim će se u narednom periodu čovječanstvo suočiti. U tom procesu, pored tehničkih mjera, veliku ulogu imaju i organizacijske, kao i adekvatan sustav prostornog planiranja, lokalizacija proizvodnje i potrošnje, odgovarajuća porezna politika, itd. U predavanju će biti prikazan globalan utjecaj prometa na okoliš, mjere za smanjenje tog utjecaja (ostvarene, planirane i predložene) te najvažniji elementi prometne politike u EU i Hrvatskoj. Poseban naglasak bit će stavljen na to kako se prijevoz u urbanim sredinama može učiniti održivijim, a kroz to će biti dotaknuta i problematika prostornog planiranja, s posebnim fokusom na Zagreb.

• 19.11. Enes Ćerimagić (Zelena akcija): Pravo zaštite okoliša

Iako se pravo zaštite okoliša smatra relativno mladom pravnom granom, široko definirano, ono obuhvaća vrlo veliki broj propisa. Danas skoro sve javne politike sadrže i komponentu zaštite okoliša. Na ovom predavanju dat ćemo pregled osnovnih instrumenata zaštite okoliša. Dodatno, detaljno ćemo analizirati instrument zaštite okoliša u koji se građani i građanke najčešće uključuju – procjenu utjecaja zahvata na okoliš.

• 21.11. Marko Košak i Ana-Marija Mileusnić (Zelena akcija): Otpad – kako ga smanjiti i njime održivo gospodariti?

Nazire li se kraj neodrživom sustavu gospodarenja otpadom po principu "što više smeća, to veća zarada za otpadnu mafiju" na štetu građana i okoliša? Kako sami možemo smanjiti nastanak otpada? Kako gradovi i općine mogu po zero waste principima (reduce, reuse, recycle) uspostaviti sustave prilagođene građanima? Koji su domaći i strani primjeri dobre prakse? Odgovore na ta, ali i brojna druga pitanja, možete dobiti na ovom predavanju.

• 26.11. Hrvoje Radovanović (Zelena akcija): Što je kriza bioraznolikosti?

Iako je do sada privukla znatno manje medijske pažnje od klimatskih promjena, čovječanstvu prijeti još jedna okolišna kriza usporedivih razmjera. Brzina kojom gubimo biološke vrste kao i drastično smanjenje njihovih populacija ukazuju na to da se nalazimo usred šestog velikog izumiranja u povijesti našeg planeta. Unatoč pokojem pozitivnom lokalnom primjeru, sve do sada poduzete mjere nisu uspjele obrnuti ove trendove na globalnoj razini. Osim uzročnicima i razmjerima krize gubitka bioraznolikosti, predavanje će se kritički baviti i nekim od ponuđenih rješenja, s posebnim naglaskom na sve popularnije ideje da se u zaštitu prirode uvedu tržišni principi.

• 28.11. Bruno Motik (ZMAG): Regenerativna poljoprivreda kao rješenje za klimatske promjene

Klimatske promjene i masovno izumiranje dvije su velike prijetnje za čovječanstvo, ali i sav život na planetu Zemlji, a posljedica su načina kako gospodarimo resursima i ekosustavima. Regenerativna poljoprivreda može pružiti rješenje za oba problema te proizvesti kvalitetnu hranu za rastuće stanovništvo u sve nestabilnijoj klimi i pritom pomoći pri rješavanju zdravstvene krize koja je rezultat nekvalitetne industrijalizirane prehrane.

• 3.12. Toni Vidan (Zelena akcija): Energetska tranzicija: šansa za razvoj Hrvatske? - PROMJENA TERMINA: 19 SATI

Kratki uvod u globalni i nacionalni kontekst krize koju dvije globalne ekološke egzisencijalne prijetnje, klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti, dramatično ubrzavaju i nameću kratki rok za pokušaje reformi i tranzicije. Jedan od najvažnijih dijelova moguće pravedne društvene tranzicije je i tranzicija u energetskom sektoru u širem smislu, dakle uključivo i sektor prometa. Uz pojašnjenje uloge civilnog društva, u predavanju će se predstaviti nekoliko primjera mogućih "tranzicijskih nacionalnih projekata" za Hrvatsku ("agrosolari" i "low cost" pregradnja postojećih motornih vozila na električni pogon, program poticanja toplinskih solarnih sustava…) i predstavljanje neophodnih reformi na EU razini koji bi omogućili takve razvojne projekte po zemljama "EU periferije".

• 7. i 8. 12. Vikend radionica

Na vikend radionici polaznici_e učit će razvijati kampanje i akcije koje se bave nekim od aktualnih problema zaštite okoliša i održivosti. Stručni tim Zelene akcije (ZA) predstavit će detalje problema polaznicima_ama te im dati potrebno znanje za razumijevanje tog problema, nakon čega će oni_e zajedno osmisliti te nakon radionice i izvesti akciju na tu problematiku, uz potporu tima ZA i Aktivističke grupe. Polaznici_e radionice 2017. godine osmislili su i izveli kampanju „Svim' na Zemlji, daruj drvce“, s ciljem smanjenja kupovine božićnih drvca i skupljanja donacija za pošumljavanje požarišta u Dalmaciji. Kampanja je bila toliko uspješna da se ponovila i 2018. godine.  

**Jesenski eko-seminar organizira se u sklopu projekta „Modeliranje društveno odgovornog učenja za zaštitu okoliša“ kojeg provodi Zelena akcija u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu te Institutom za političku ekologiju. Ovaj projekt sufinanciraju Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena na seminaru isključiva su odgovornost Zelene akcije i ne odražavaju nužno stajalište Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.