Više od 130 zemalja svijeta će u petak, 22. travnja, na Dan planeta Zemlje, u New Yorku potpisati globalni klimatski sporazum koji je usvojen na UN-ovoj konferenciji u Parizu prošle godine. U skladu sa sporazumom, tražimo od hrvatske Vlade trajno odustajanje od štetnih projekata baziranih na fosilnim gorivima poput termoelektrane Plomin C i eksploatacije nafte na Jadranu.
Iako bi klimatski sporazum trebao biti ambiciozniji, bitno je da ga sve države što prije potpišu i ratificiraju kako bi se smanjile posljedice klimatskih promjena i krenulo prema razvoju niskougljičnog društva, što hrvatske građanke i građani već dugo zahtijevaju. Primjerice, na referendumu o izgradnji Plomina C koji je održan u ožujku 2015., 94% građanki i građana Labinštine glasalo je protiv ove termoelektrane. Na referendumu u Pločama iste godine, više od 90% ljudi izjasnilo se protiv gradnje termoelektrane na ugljen u svom gradu. Također treba podsjetiti na veliko protivljenje građana projektu bušenja Jadrana zbog nafte, što je bio jedan od glavnih razloga odustanja naftnih kompanija. Nova energetska strategija koja je u fazi izrade mora se temeljiti na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije te konačno označiti kraj fosilne ere u Hrvatskoj.
Zbog toga su danas aktivisti Zelene akcije, uoči potpisivanja globalnog klimatskog sporazuma organizirali akciju ispred Vlade, postavivši nekoliko rekvizita i 15 fotografija građana i aktivista koji su bili uključeni u kampanje protiv Plomina C i bušenja Jadrana, jasno poručujući Vladi da je potrebno napokon odustati od ovih projekata.
Pozdravljamo sudjelovanje Hrvatske na simboličnom potpisivanju klimatskog sporazuma u New Yorku, ali na nacionalnoj razini potrebne su konkretne mjere napuštanja projekata temeljenih na fosilnim gorivima koji uzrokuju porast stakleničkih plinova. Moratorij na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu koji se nalazi u službenim smjernicama rada Vlade, kao i privremeni moratorij na Plomin C, pozitivan su korak, ali potrebno je i konačno odustajanje od tih štetnih projekata.
Ujedno, pozivamo Vladu RH da što prije ratificira klimatski sporazum kao što su već napravile pacifičke zemlje Fiji, Palau i Maršalovi Otoci. Dodatno, Hrvatska može odigrati pozitivnu ulogu i unutar Europske unije na način da inzistira na reviziji klimatskih i energetskih ciljeva od 2020. do 2030. jer nisu u skladu s pariškim sporazumom.
Dan planeta Zemlje u cijelom se svijetu obilježava 22. travnja kako bi se mobilizirala javna podrška zaštiti okoliša. U Hrvatskoj ga je početkom 90-ih godina počelo obilježavati Društvo za unapređenje kvalitete življenja, a od 1997. Zelena akcija konstantno obilježava ovaj dan. Mnoge udruge i organizacije, u posljednje vrijeme i gradovi, općine, škole pa čak i tvrtke ovim povodom ukazuju na okolišne probleme. Dan planeta Zemlje je jedan od najvažnijih na području zaštite okoliša te prvi koji je krenuo "odozdo" tj. od građanskih pokreta za zaštitu okoliša.
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn
