Borba za klimatsku pravdu je borba svih nas!

Foto(c) Matej Marjanović

Prosvjed su glazbenim nastupima podržali Elemental, ABOP i Zbor Domaćigosti, a atmosferu je zagrijavao kolektiv Drum'n'bijes. Brojne organizacije koje se bave zaštitom okoliša, ljudskim pravima, pravima izbjeglica, ženskim pravima, pravima mladih, zaštitom životinja itd. iskazale su podršku prosvjedu jer su prepoznale važnost i hitnost teme klimatskih promjena i utjecaja koje već imaju na sve ljude.

“Nakon što se 1970. godine više od milijun ljudi okupilo na ulicama San Francisca, kako bi tražili pravo na čistu vodu, Dan planeta zemlje je i do danas ostao trenutak kada se širom svijeta slavi okolišni i klimatski aktivizam. To je dan kada ponosno gledamo unazad na okolišne i društvene pokrete koji su se uspjeli izboriti za okolišnu i klimatsku pravdu. To je dan za slavljenje otpora, ali i pozitivnih promjena koje gledamo zadnjih godina poput transformacije naših kvartova, gradova pa i cijelih država u održivije. Pozitivne priče poput pobjede žena u selu Kruščica u BiH koje su legle na most jer nisu htjele dati rijeku o kojoj ovise. Ili Nigerijskih sela i aktivista koji su dobili sudske sporove protiv naftnih kompanija poput Shella. I priče iz Istre i Dalmacije, gdje je stanovništvo reklo jasno ne projektima poput bušenja Jadrana zbog nafte ili termoelektrane na ugljen Plomin C, samo su neke od inspirativnih borbi za bolji svijet”, rekao je na početku prosvjeda Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.

Sara Kekuš, programska voditeljica Centra za mirovne studije, u govoru na prosvjedu je naglasila utjecaj koji klimatska kriza ima na ljudska prava. “Prema procjenama UN-ove agencije za izbjeglice, trenutno je u svijetu zbog klimatskih promjena prisilno raseljeno više od 300 milijuna ljudi, a navedena se brojka svake godine povećava za čak 20-ak milijuna. Govorimo o klimatskom aparthejdu u kojem se zbog posljedica klimatskih promjena produbljuju nejednakosti u društvima i ugrožavaju ljudska prava i životi mnogih. Ljudi koji su prisiljeni bježati zbog klimatskih promjena su izbjeglice! Izbjeglice su jednako kao i oni koji bježe od ratova i drugih vrsta progona. S tim se slaže i UN u svojim preporukama, ali međunarodno pravo i zakoni nikako da uhvate korak. Onemogućavati pristup zaštiti klimatskim izbjeglicama okrutno je i nepravedno, a ljude čini ranjivima na iskorištavanje, diskriminaciju i deportaciju. Europska unija upravo osobe koje bježe od katastrofa i sukoba uzrokovanih klimatskom krizom naziva ekonomskim i ilegalnim migrantima. Nitko, ali nitko nije ilegalan!” 

Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije, nadovezala se na temu klimatskih izbjeglica te prenijela riječi 35-godišnje Dorotee, izbjeglice iz Burundija koja živi u Mozambiku: “Bilo je stvarno tragično. Za nekoliko minuta više nismo imali dom. Krov se srušio netom nakon što sam svoje sedmero djece izvela van na sigurno. Bilo je to kao da bježim od sukoba. Djeca su plakala; osjećala sam se vrlo usamljeno i nemoćno. Moj muž me ostavio ranije ove godine i nije bilo nikoga na koga bih se mogla osloniti. Ne znam kakva je naša budućnost”. Mileta je zatim dodala: “Mozambik je zemlja koja je devastirana građanskim ratom, vađenjem fosilnih goriva i klimatskim promjenama. A Hrvatska, među ostalim, uvozi LNG iz Mozambika; zemlje u kojoj su europske korporacije, pod zaštitom vojske, iselile ljude s njihove zemlje, što je dovelo do nasilnih sukoba. Zbog toga je lokalno stanovništvo osiromašeno, žene seksualno napadane, dok se elita bogati. A koristeći taj plin, Hrvatska direktno potiče nasilje u zemljama kao što je Mozambik. Ne smijemo na to pristajati. Moramo reći - DOSTA!”

O bogaćenju industrije fosilnih goriva, unatoč višestrukim krizama, Mileta je imala za reći sljedeće: “Ruska invazija na Ukrajinu razotkrila je koliko nas ranjivima čini naša ovisnost o fosilnim gorivima. Ali, odgovor naše Vlade i drugih europskih vlada na rat i energetsku krizu jest isti ekstraktivni energetski model koji nas je i gurnuo u ovu krizu. Jeste li znali da je samo prošle godine pet tvrtki za fosilna goriva - Exxon, BP, Chevron, Shell i Total - zajedno zaradilo 200 milijardi dolara. Dakle, ova kriminalna industrija profitira i na ratu i krizama koji se prelamaju preko leđa građanki i građana!”

Klimatske promjene su tema koja se posebno tiče mladih jer politike koje se kroje danas, utjecat će najviše na njihovu budućnost. “Zadnjih 4-5 godina, mladima se pri vrhu prioriteta nalaze i briga za klimu i okoliš. To pokazuju europska i nacionalna istraživanja, a glas i mišljenje mladih opet se ignorira. Mladi nisu dio rasprave o zelenoj tranziciji, strateški dokumenti u području mladih ne prepoznaju ozbiljnost stanja te se naše ideje i želje ne slušaju. Iduća godina je superizborna i očekujemo da će političarima i strankama opet biti puna usta kako su mladi budućnost, mladi su nam bitni, kako svi žele da mladi ostanu u Hrvatskoj.. Istovremeno će se pitati zašto mladi ne izlaze na izbore? Zašto su nezainteresirani. A ja vas pitam, koliko stranaka i političara nudi rješenja za probleme mladih?! koliko ih u svojim programima ima prijedloge za drastični odmak od postojeće ovisnosti o fosilnim gorivima?! Tko od njih prepoznaje da se nalazimo u izvanrednom klimatskom stanju?! Mladi jesu nezainteresirani. Nezainteresirani su slušati kako je odgovornost za trenutno stanje na pojedincima, da ćemo spasiti svijet pojedinačnim recikliranjem i korištenjem vlaka, nezainteresirani su slušati o puzajućim promjenama i reformama, nezainteresirani su za prazne priče onih koji drže ljestve najvećim zagađivačima. Mi smo i sadašnjost i budućnost i dosta nam je slušanja praznih obećanja. Poručujemo vam jasno i glasno, nema vremena za čekanje, nema vremena za promjene tek u 2050., mladi žele zaokret odmah! Proglasite izvanredno klimatsko stanje, raskinite s fosilnim gorivima i pokrenite pravednu zelenu tranziciju!”, jasno je na prosvjedu poručio Josip Miličević, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske.

Svi koji su održali govore na prosvjedu su se složili kako je borba za klimatsku pravdu ujedno borba za društvenu pravdu. ”Borba za ljudska prava nemoguća je bez borbe za klimatsku i socioekonomsku pravdu. Na nama je da se borimo, da budemo solidarni, da od vladajućih zahtijevamo odgovorne i održive politike koje se provode u praksi, za dostojanstvo svake žene, muškarca, djeteta, svakog bića na ovom planetu. Odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena je na državama, a naša je odgovornost da natjeramo države u kojima živimo na tu borbu za planet Zemlju. Ovo jest i mora biti borba svih nas! I zato dignimo glas, ne temperaturu!", rekla je Kekuš.

Zaključno, Tomac je poručio: “Zeleni i pravedni plan za Hrvatsku mora biti baziran ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomske elemente koji će u isto vrijeme doprinijeti borbi protiv raznih tipova društvenih nejednakosti i siromaštva. Borba protiv klimatskih promjena nudi nam prilike da svoje društvo učinimo pravednijim i solidarnijim, a život boljim za sve! Naš glas može biti jači od onih koji žele zadržati status quo, čime nas vode u propast, ako se ujedinimo i pokažemo im da ovo pitanje ne može biti zanemareno”.

Cijelu fotogaleriju s prosvjeda pogledajte na Flickru.

Prosvjed su podržali: Greenpeace u Hrvatskoj, Institut za političku ekologiju, fAKTIV, Živi Atelje DK (kolektiv Žene ženama), Udruga “Sindikat biciklista”, Inicijativa Zeleni Filozofski, Centar za mirovne studije, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Extinction Rebellion Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava, Mreža antifašistkinja Zagreb, Fridays For Future Croatia, Mreža Mladih Hrvatske, Are You Syrious?, Operacija Grad, inicijativa "U dobroj vjeri" i Prijatelji životinja.