Vlada treba preuzeti odgovornost za katastrofu u Slavonskom Brodu!

Povodom jedne od najvećih ekoloških katastrofa u Hrvatskoj, Zelena akcija traži od Vlade RH i nadležnog Ministarstva da preuzme odgovornost za hitnu sanaciju zagađenja, utvrđivanje odgovornosti za nastalu štetu te potom pristupi sustavnom rješavanju problema zagađenja u Slavonskom Brodu.

Također, Zelena akcija ponavlja zahtjev za moratorij na sva nova istraživanja i eksploataciju ugljikovodika na kopnu i moru jer se još jednom pokazalo da Vlada nije u stanju održavati ni upravljati postojećim sustavom. Nedopustivo je izdavati nove koncesije i ulagati u novu fosilnu infrastrukturu.

U Slavonskom Brodu već 7 dana gotovo 100 000 ljudi nema pitku vodu zbog istjecanja još neutvrđenih količina naftnih derivata. Usprkos tvrdnjama i obećanjima nadležnih institucija, na ovom se primjeru jasno vidi kako nisu u stanju reagirati na vrijeme i pružiti adekvatnu informaciju i rješenja.

Nakon što je 2016. godine potpisala ugovore sa nekoliko naftnih kompanija upravo za područje Slavonije,  Vlada RH je za 2018. najavila otvaranje novih koncesija u sjevernoj Hrvatskoj te Lici i Dinaridima. Zelena akcija tokom zadnjih nekoliko godina upozorava na potencijalne štetne posljedice fosilne industrije na ljude i okoliš, posebno na štetan utjecaj havarije na podzemne vode. Nažalost upravo u Slavonskom Brodu ostvario se najcrniji scenarij te je jasno da institucije nisu spremne reagirati na vrijeme, a najveću će cijenu  platiti građani i građanke Slavonskoga Broda.

Zagađenje okoliša je stalna i kontinuirana pojava povezana s istraživanjem i eksploatacijom i transportom nafte i plina čak i bez nesreća. Međutim, u slučaju velike nesreće, posljedice za zdravlje i živote ljudi su katastrofalne, a posebno u kraju uvelike ovisi o poljoprivredi i stočarstvu kojima je preuvjet čista voda i zdrava priroda.

Osim lokalnih zagađenja poput ovoga, fosilna industrija emisijama doprinosi i klimatskim promjenama, jednom od najurgentnijih problema današnjice. Ako želimo zadržati porast globalne temperature ispod 1.5 C kao što nalaže Pariški sporazum kojeg je i Hrvatska ratificirala, potrebna je hitno napuštanje fosilnih goriva te prelazak na niskougljično gospodarstvo.