hr en
  • change the contrast
  • change the font

Ugrađujemo li klimu ili klimatske promjene?

Siclogo

Nakon članka iz Vjesnika od 29. lipnja, u kojem stoji da klima-uređaji u Hrvatskoj ovih dana troše energiju jednaku hrvatskoj polovici Krškog

Nakon članka iz Vjesnika od 29. lipnja, u kojem stoji da klima-uređaji u Hrvatskoj ovih dana troše energiju jednaku hrvatskoj polovici Krškog, i HEP-ove obavijesti da će za strujom pojačano posegnuti iz termoelektrana, skrećemo pozornost na dva paradoksa pojačane upotrebe klima-uređaja.

Takozvani klima-uređaji, koji često troše više struje od svih ostalih trošila zajedno u prosječnom kućanstvu, zapravo su "toplinske pumpe" koje izbacuju višak topline izvan zatvorenih prostora uz veliku energetsku cijenu (dakle uglavnom ne vrše klimatizaciju, što bi značilo i održavanje vlažnosti zraka).

Druga zatvorena petlja izgleda ovako: kako struja dolazi i iz termoelektrana, primjećujemo da klima-uređaje hranimo energijom upravo iz uzročnika klimatskih ekstrema. Prisjetimo se da su termoelektrane uslijed sagorijevanja fosilnih goriva najveći pojedinačni proizvođac CO2 emisije, koja uzrokuje globalno zatopljenje i klimatske promjene.

Nameće se pitanje - što je onda rješenje?

Čarobni štapić za lako i jednoznačno rješenje najčešće ne postoji. No sigurno postoji niz malih rješenja koja mogu znatno pomoći. Vjesnikov članak podsjeća da hrvatske tvrtke ne pokazuju znakove japanske praktičnosti i nisu preporučile djelatnicima da dolaze ležernije obučeni. Pomalo očekivano u zemlji u kojoj u kratkim hlačama nije moguće doći u Sabor ili čak na fakultetski ispit (što god da se događalo s klimom!).
No u državi u kojoj istovremeno raste ekonomski i demokratski standard, građani više ne mogu samo slijegati ramenima kada se govori o osobnoj odgovornosti svakog pojedinca. Svatko tko kupuje klima-uređaj trebao bi znati što njegovo korištenje zapravo povlači. Osim što se lokalno hladimo, nerazumnom upotrebom klima-uređaja doprinosimo i globalnom zatopljenju i sve neugodnijoj klimi te riskiramo vlastito zdravlje. Dvije medicinske stručnjakinje u Vjesnikovom članku pokazuju da razlika u boravku u klimatiziranom i neklimatiziranom prostoru može biti opasnija od samog boravka na usijanoj ulici! Također, opasno je podešavanje klima-uređaja na temperaturu puno nižu u odnosu na vanjsku. Upotreba ovih aparata mora dakle prije svega biti savjesna!

Osim što je odgovornost na svakom od nas, ljetno kuhanje kakvom smo svake godine izloženi mogle bi spriječiti i institucije. Onako kao što postoje obiteljske pasivne solarne kuće i "energetski nulti" objekti, moglo bi se planirati i projektirati zgrade, firme ili cijele četvrti. Nije čak ni nužno istraživati najnovija tehnička rjesenja; svako selo u hrvatskom priobalju, Dalmaciji ili Istri, izdgrađeno je od tradicijskih kamenih objekata koji odlično djeluju u ljetnim (pa i zimskim) uvjetima.

A koliko bi stanovanje u stambenim jedinicama koje ne zahtijevaju aktivno hlađenje ljeti ili znatno smanjeno grijanje zimi ostvarilo uštede za hrvatsku energetiku i ekonomiju u cjelini na stručnjacima je da razmisle, ali podsjećamo da su grijanje i hlađenje zapravo najveći potrosači energije u kućanstvima.

Djelatnici i volonteri Zelene akcije problemu vrućina su doskočili banalno jednostavno - i učinkovito istovremeno; dio njih je radno mjesto prebacio u podrum zgrade u Frankopanskoj, dok je dio nastavio raditi u odjeći za plažu, istovremeno doprinoseći i radnom raspoloženju. Preporučamo hrvatskim djelatnicima da probaju ovaj recept!
Autori su aktivisti energetske sekcije Zelene akcije.

You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.

Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.