Strategija prometnog razvoja umjesto prakse "1 zeleni i 51 crni tjedan"

GALLERY Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1

Aktivisti su nosili poveze preko očiju i pokušavali se kretati u prostoru što je dovelo do nekoordiniranog i neusmjerenog kretanja i međusobnog sudaranja, prikazujući način funkcioniranja gradske prometne politike. Osim toga, na ime pročelnika Ureda g. Jelavića, još jednom su urudžbirali nekoliko publikacija i prometnih analiza s mnoštvom prijedloga za rješenje postojećih prometnih problema koje je Zelena akcija izradila u posljednje 3 godine i koje je slala svim nadležnim institucijama, pa tako i g. Jelaviću. Aktivisti su ovaj put urudžbirali i sažetak navedenih publikacija.

Obzirom da Strategija prometnog razvoja ne postoji, nije jasan cilj gradske prometne politike, kao niti mjere kojima je moguće taj cilj ostvariti. Rezultat takve situacije je da se zahvati u prometu vrše stihijski , neplanski i neovisno o stvarnim potrebama građana. Pješačke zone se smanjuju, biciklističke staze su još uvijek nepovezane, ne postoji dovoljno parkirnih mjesta za bicikle, a javni prijevoz je sve sporiji. Brojni vozači automobila nekažnjeno usporavaju javni prijevoz vozeći se po žutim trakovima, iako je g Jelavić, nakon ukazivanja Zelene akcije na ovaj problem tijekom Europskog tjedna mobilnosti 2008., za jedan dnevni list tada izjavio: "Nakon što smo osnovali komunalno redarstvo, početkom iduće godine startat će i prometno. Naši će redari imati ovlasti zaustavljati vozače koji voze žutim trakovima, ali i pisati kazne". U dvije godine koje su od tada prošle, nije primijećen pozitivan pomak u protočnosti žutih trakova.

Još jedan problem je što agresivnim izmjenama prostornih planova Grad forsira gradnju javnih garaža u najužem gradskom središtu, a zanemaruje njihovu gradnju na obodu središta grada gdje su takve garaže prihvatljive, a njihove lokacije definirane prostornim planovima već niz godina. Takav primjer je i garaža ispod Srednjoškolskog igrališta kod Mimare. Umjesto da se kompletan izgrađeni prostor iskoristi za parkirna mjesta, Grad planira 8.000 m2 prenamijeniti u trgovački centar, što znači da će određen broj novosagrađenih parkirnih mjesta zapravo biti u službi zadovoljenja korisnika trgovina.

Grad Zagreb se fokusira na održiva prometna rješenja uglavnom tijekom Europskog tjedna mobilnosti, kada organizira nekoliko događaja na kojima ukazuje na potrebu smanjenja korištenja automobila te poboljšanje ostalih oblika prometa. Na žalost, ostalih 51 tjedan u godini, aktivnosti Grada su protivne svemu onome što propagira tijekom Europskog tjedna mobilnosti, a rezultat toga je neučinkovit prometni sustav. Shodno tome, postojeću prometnu politiku možemo opisati kao "1 zeleni i 51 crni tjedan".

Na kritike da Zagreb nema Strategiju prometnog razvoja, gradski dužnosnici često se brane tvrdnjom da je pod vodstvom IGH i Građevinskog fakulteta izrađena «Prostorno-prometna studija razvoja cestovnog i željezničkog prometnog sustava Grada Zagreba i šire okolice» koja daje strateške smjernice razvoja prometa u našem gradu. Njenu javnu prezentaciju Grad je nekoliko puta bio najavio, ali do danas prezentacija nije realizirana.. Primjerice, još 03. veljače 2009., odgovarajući na naš zahtjev za objavom navedene Studije, tadašnji dogradonačelnik Ivo Jelušić je dopisom izjavio «Izvješćujem Vas o tome da je predmetna studija u završnoj fazi izrade te da je njena radna verzija bila prezentirana predstavnicima Gradske uprave. Nakon dovršetka, Studija će biti objavljena na internetskim stranicama Grada Zagreba i bit će dostupna svima zainteresiranima.» Na žalost, od tada je prošlo već više od 19 mjeseci, a studija čija je izrada u veljači 2009. bila «u završnoj fazi» još uvijek nije objavljena.

Današnjim performaceom zahtijevamo od Ureda da započne transparentan proces izrade Strategije prometnog razvoja Grada Zagreba, te da omogući javnosti uključenje u proces izrade.