LNG terminal na Krku bit će poguban za okoliš, građane i državu – javnog interesa nema!

GALLERY Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1

Na tribini su govorile načelnica Općine Omišalj, Mirela Ahmetović, predstavnice Zelene akcije, Marija Mileta i Željka Leljak Gracin te Elena Gerebizza iz talijanske udruge Re:Common.

Nakon završene javne rasprave o Zakonu o LNG-u te ocjene ovog projekta kao prihvatljivog za okoliš od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike, suočeni s različitim, a često i kontradiktornim informacijama u javnosti, održana je rasprava na kojoj su prezentirani različiti aspekti ovog projekta.

Marija Mileta, voditeljica kampanje Zelene akcije “Kontra LNG-a”, je istaknula kako će učiniti sve da bi se zaustavila realizaciju cijelog projekta izgradnje LNG terminala na Krku, što uključuje i plutajući i kopneni terminal. Naime, plin nije tranzicijsko gorivo jer će produljiti našu ovisnost o fosilnim gorivima, usporiti prelazak na niskougljično gospodarstvo i pogoršati već postojeće posljedice klimatskih promjena.

“Veliki infrastrukturni projekti na fosilna goriva, uključujući plin, su dugoročno neodrživi zbog neminovnog prelaska na gospodarstvo temeljeno na obnovljivim izvorima energije koji postaju sve jeftini te će do 2020. godine biti u potpunosti konkurentni fosilnim gorivima. To se prvenstveno odnosi na solarnu energiju i energiju vjetra. Dodatno, prošle je godine otvoreno čak 500 tisuća novih radnih mjesta u tom sektoru, čime je njihov ukupan broj prvi puta premašio deset milijuna”, izjavila je Mileta.  

Komentirala je i vrlo slab interes investitora za ovaj projekt pošto se na prvi krug natječaja za zakup kapaciteta terminala javila tek jedna tvrtka. “Tvrtka LNG Hrvatska je u dokumentaciji za drugi krug natječaja objavila kako će smanjiti kapacitet terminala što evidentno pokazuje da se prilagođava investitorima. Umjesto da se investitori prilagode natječaju, zapravo se namještaju natječaji za investitore”, dodala je Marija Mileta.

Željka Leljak Gracin, predsjednica Zelene akcije, osvrnula se na proces usvajanja studije utjecaja na okoliš za plutajući terminal. “Cijeli postupak procjene utjecaja na okoliš nažalost služi za opravdanje određenog projekta. Dakle, na nekakvih 600 ili u nekim slučajevima 800-1000 stranica studije opravdava se takav jedan zahvat na okoliš, a ne procjenjuje se njegov stvaran utjecaj na temelju čega se donosi odluka je li on zaista prihvatljiv ili nije”, komentirala je Leljak Gracin.

Osvrnula se i na tzv. lex LNG: “Otpor lokalne i regionalne zajednice jednom projektu jednostavno se moralo još nekako suzbiti i ja mislim da je glavna, možda i jedina, svrha zakona o LNG-u upravo ta – zaobići otpor lokalne zajednice i ubrzati proces realizacije projekta”.

Na kraju je istaknula kako se u samoj studiji navodi i Niskougljična strategija, što je dokument koji ne postoji tj. još uvijek nije usvojen. “Mislim da je očigledno u ovakvom jednom projektu kao i dugim sličnim projektima u Hrvatskoj kako zapravo nema nikakvog strateškog promišljanja o radu energetskog sektora u Hrvatskoj”, zaključila je predsjednica Zelene akcije.

Načelnica Općine Omišalj, Mirela Ahmetović, osvrnula se na stav lokalne zajednice, pravni i ekonomski aspekt ovog projekta kao i političke pritiske koje doživljavaju zbog protivljenja plutajućem LNG terminalu.

“Najprije zahvaljujem Zelenoj akciji kao udruzi koja je stacionirana ovdje u Zagrebu, koja je odmah pokazala interes za pomoć stanovnicima Općine Omišalj u obrani njihovih prava i interesa. Zaista je velika stvar kad vam i jedan pojedinac iz Zagreba pruži podršku za projekt koji se događa u vašoj maloj lokalnoj zajednici”, naglasila je Mirela Ahmetović na početku.

Istaknula je kako plutajući LNG terminal nije u prostorno-planskoj dokumentaciji Općine Omišalj i kako stanovnici taj projekt ne žele. “Ta je priča politički, pravno, ekonomski i ekološki apsolutno nakaradna. Kada govorimo politički, Općinsko vijeće Općine Omišalj donijelo je odluku protiv plutajućeg LNG terminala, a to su učinila i druga vijeća čitave lokalne zajednice na otoku Krku te su isto učinili načelnici i gradonačelnici. Dakle, zauzeli su jednoglasan stav protiv plutajućeg terminala. Jednaku potporu dala nam je i Skupština Primorsko-goranske županije”, dodala je Ahmetović.

Na javnom izlaganju studije utjecaja na okoliš u Omišlju prisustovalo više od 400 ljudi, na studiju je primjedbe dalo 160 podnositelja s oko 850 primjedbi, od kojih je usvojeno tek 4 posto, dok je javnosti onemogućeno prisustvovanje sastanku na kojem se usvajala studija. “Bivši direktor tvrtke LNG Hrvatska je pred 400 ljudi tijekom javnog izlaganaj studije utjecaja na okoliš izjavio da se u ovom projektu koriste najlošije ekološke metode iz razloge jer su one najjeftinije, a da se mora osigurati profit stranim ulagačima kako bi uopće projekt bio realiziran. Osim toga, izrađivač ove studije je javno izjavio da su sve studije tog izrađivača prošle pa će i ova proći”, rekla je Ahmetović.

Načelnica Omišlja je dodala i kako je izostala bilo kakva vrsta komunikacije od strane Vlade RH prema lokalnoj zajednici. “Nije odgovoreno na niz dopisa koje je Općina Omišalj poslala samoj Vladi RH, premijeru Plenkoviću i tadašnjoj potpredsjednici Vlade Martini Dalić, Ministru turizma i Ministru zaštite okoliša. Jedina dva sastanka koja su održana s Ministarstvom zaštite okoliša su za cilj imala ušutkati mene kao načelnicu Općine Omišalj da ne izražavam svoj negativan stav u medijima”, naglasila je Mirela Ahmetović.

Što se daljnjih koraka tiče, Općina Omišalj je već podnijela tužbu odnosno pokrenula upravni spor. “Spremni smo i na daljnje korake građanskog neposluha, no nećemo nikome narušavati turističku sezonu. Ako nekim slučajem i krene gradnja terminala, mi nećemo ni tada šutjeti, imamo načine i scenarij što ćemo učiniti. No ako ni to ne prođe i terminal se izgradi, mi nećemo odustati, već ćemo i dalje pokušavati spriječiti njegovu realizaciju”, zaključila je Ahmetović.

Na tribini je sudjelovala i Elena Gerebizza iz talijanske udruge Re:Common koja se bavi istraživanjima ekonomskih i financijskih aspekata velikih inftrastrukturnih projekata. Podijelila je vrlo slična iskustva iz Italije, konkretno oko gradnje plutajućeg LNG terminala kod grada Livorno u Toskani. Naglasila je kako se slično kao na Krku lokalna zajednica pobunila protiv tog projekta. Talijanska kompanija Saipem je dobila ugovor da izgradi odnosno transformira trgovački brod u FSRU (plutajuću jedinicu za pohranu i regasifikaciju). Prema Gerebizzi, vrlo je moguće kako će ta tvrtka dobiti ugovor da napravi isto na Krku. “Tvrdili su kako će stvorit mnogo radnih mjesta, no na kraju je taj FSRU brod izgrađen u Dubaju i samo transportiran u Italiju. Danas je taj terminal izgrađen no koristi se samo kao skladište plina. Nikakvo uplinjavanje se tamo ne obavlja niti se plin prenosi u nacionalnu distribucijsku mrežu”, pojasnila je Gerebizza.

Dodala je kako je inicijalna procjena troškova gradnje ovog terminala bila oko 200 milijuna eura, no stvaran konačni trošak bio je 900 milijuna eura. To je dakle bio krajnji trošak za terminal koji je vrlo sličan predloženom terminalu na Krku. Inicijalno su terminal trebali platiti privatni investitori, no onda je Europska investicijska banka dala kredit uz garanciju države, što znači kako je to zapravo postao javni trošak. Dodatno, donesen je zakon u kojem stoji kako će država pokriti 71,5 posto procijenjenog očekivanog povrata od projekta privatnim tvrtkama. Pojednostavljeno, građanima i građankama Italije su se povećali računi za plin kao posljedica ovog zakona i to za terminal koji uopće nije funkcionalan.

“Na kraju se postavlja pitanje za koga je taj projekt isplativ? Danas je taj terminal privatan, no država snosi troškove. Je li to protivno zakonu? Vjerojatno ne. Je li protiv javnog interesa? Definitivno da. Čini mi se da bi u Hrvatskoj mogli završiti u vrlo sličnoj situaciji. Jer kao i kod Krka, ekonomska računica nije bila na strani projekta, utjecaj na okoliš bio je ogroman te se nije slušao glas lokalne zajednice i šire javnosti koji na kraju snose troškove terminala koji nije u pogonu”, komentirala je Elena Gerebizza.

Marija Mileta je na kraju tribine naglasila kako Vlada RH vrlo očigledno izigrava i krši pravne procedure te zapravo legalizira ono što će biti štetno po građane i građanke, okoliš i državu, da obmanjuje javnost kako je LNG terminal strateški i javni interes za Hrvatsku i da konstantno ignorira glas lokalne zajednice. “Mi kao Zelena akcija sigurno nećemo odustati od borbe protiv ovog vrlo štetnog projekta. I dalje ćemo pružati podršku lokalnoj zajednici. I dalje ćemo zagovarati pravi interes Republike Hrvatske, a to je ulaganje u obnovljive izvore energije u vlasništvu lokalnih zajednica. Ujedno pozivamo građane i građanke da se uključe u kampanju protiv LNG terminala”, zaključila je Mileta.

Audio snimka tribine nalazi se OVDJE.