Hrvatska je svoj zadnji nacionalni plan gospodarenja otpadom donijela na sjednici Vlade 5. siječnja 2017. godine.
- Organizacija
- Aktivnosti
- Baza znanja
Hrvatska je svoj zadnji nacionalni plan gospodarenja otpadom donijela na sjednici Vlade 5. siječnja 2017. godine.
Plan pretpostavlja ciljeve, mjere i aktivnosti u periodu od 2017. do 2022. godine, pri čemu se u tom periodu trebao kreirati novi plan za naredno razdoblje. Također, Nacionalni plan oporavka i otpornosti u svojim kvalitativnim pokazateljima iznosi nužnost donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., kojeg Hrvatska do danas nije ispunila. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 18. ožujka 2022. godine donijelo Rješenje prema kojemu je, za potrebe donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., potrebnu provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, što je ujedno i posljednja vidljiva aktivnost u procesu donošenja novog plana gospodarenja otpadom.
Novi plan gospodarenja otpadom RH, prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, treba sadržavati mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja otpada, mjere kojima se unaprjeđuju i podupiru modeli održive proizvodnje i potrošnje, potiče dizajn, proizvodnju i uporabu proizvoda koji učinkovito koriste resurse, tehnologije kojima se smanjuje nastanak otpada, posebice otpada koji nije podesan za pripremu za ponovnu uporabu ili recikliranje.
Podsjetimo, stopa recikliranja otpada iz kućanstava u Hrvatskoj je 2019. iznosila 30 posto, što je znatno niže od prosjeka EU-a koji iznosi 46 posto, dok je više od 59 posto otpada odloženo na odlagalištima, u usporedbi s prosječnom stopom u EU-u od 25 posto. Uz to, stopa odlaganja komunalnog otpada u Hrvatskoj je 2019. iznosila 59 posto i predstavlja jednu od najviših u EU-u. Cilj EU-a do 2025. je najmanje 55 posto mase komunalnog otpada oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te do 2035. smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagališta na 10 posto. Hrvatska, kako sada stvari stoje, neće biti u mogućnosti ispuniti taj cilj, a upitno je i kako će se neispunjavanje pojedinih indikatora i ciljeva odnositi na mogućnosti financiranja projekata iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
---
Tekst je objavljen u okviru projekta "JEDRO - Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad" koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda (broj ugovora: UP.04.2.1.06.0033). Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda (85%) i sredstvima Državnog proračuna RH (15%). Ukupna vrijednost projekta iznosi 469.083,4 eura po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro, a razdoblje provedbe projekta je od 29. listopada 2020. do 29. listopada 2023. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Zelene akcije").
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn