Hrvatska je svoj zadnji nacionalni plan gospodarenja otpadom donijela na sjednici Vlade 5. siječnja 2017. godine.
- Organisation
- Activities
- Knowledge
Hrvatska je svoj zadnji nacionalni plan gospodarenja otpadom donijela na sjednici Vlade 5. siječnja 2017. godine.
Plan pretpostavlja ciljeve, mjere i aktivnosti u periodu od 2017. do 2022. godine, pri čemu se u tom periodu trebao kreirati novi plan za naredno razdoblje. Također, Nacionalni plan oporavka i otpornosti u svojim kvalitativnim pokazateljima iznosi nužnost donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., kojeg Hrvatska do danas nije ispunila. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 18. ožujka 2022. godine donijelo Rješenje prema kojemu je, za potrebe donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., potrebnu provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, što je ujedno i posljednja vidljiva aktivnost u procesu donošenja novog plana gospodarenja otpadom.
Novi plan gospodarenja otpadom RH, prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, treba sadržavati mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja otpada, mjere kojima se unaprjeđuju i podupiru modeli održive proizvodnje i potrošnje, potiče dizajn, proizvodnju i uporabu proizvoda koji učinkovito koriste resurse, tehnologije kojima se smanjuje nastanak otpada, posebice otpada koji nije podesan za pripremu za ponovnu uporabu ili recikliranje.
Podsjetimo, stopa recikliranja otpada iz kućanstava u Hrvatskoj je 2019. iznosila 30 posto, što je znatno niže od prosjeka EU-a koji iznosi 46 posto, dok je više od 59 posto otpada odloženo na odlagalištima, u usporedbi s prosječnom stopom u EU-u od 25 posto. Uz to, stopa odlaganja komunalnog otpada u Hrvatskoj je 2019. iznosila 59 posto i predstavlja jednu od najviših u EU-u. Cilj EU-a do 2025. je najmanje 55 posto mase komunalnog otpada oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te do 2035. smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagališta na 10 posto. Hrvatska, kako sada stvari stoje, neće biti u mogućnosti ispuniti taj cilj, a upitno je i kako će se neispunjavanje pojedinih indikatora i ciljeva odnositi na mogućnosti financiranja projekata iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
---
Tekst je objavljen u okviru projekta "JEDRO - Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad" koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda (broj ugovora: UP.04.2.1.06.0033). Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda (85%) i sredstvima Državnog proračuna RH (15%). Ukupna vrijednost projekta iznosi 469.083,4 eura po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro, a razdoblje provedbe projekta je od 29. listopada 2020. do 29. listopada 2023. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Zelene akcije").
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn