Zelena akcija uputila zahtjeve budućoj zagrebačkoj vlasti

U aktualnom mandatu Gradske uprave, pozitivan pomak ostvaren je u sektorima prostornog planiranja te djelomično u gospodarenju otpadom, a u drugom dijelu mandata bilo je određenih pomaka u sektoru prometa. Nažalost, po pitanju dekarbonizacije, posebno prelaska s plina na obnovljive izvore energije nije bilo stvarnog napretka.

U sektoru gospodarenja otpadom, započele su potrebne mjere kontroliranog prikupljanja otpada kroz micanje otvorenih spremnika s ulica i pravedniju naplatu. Pozitivno je i što je u planu izgradnja sortirnice i kompostane. Međutim, izrazito je problematično što je za obradu miješanog otpada odabrana zastarjela tehnologija koja uključuje spaljivanje otpada. U budućem razdoblju očekujemo proširenje novog sustava prikupljanja na čitav gradski teritorij, ali i primjenu niza mjera za smanjenja nastanka i ponovnu uporabu otpada. Tražimo izgradnju postrojenja za sortiranje i kompostiranje te centara za ponovnu uporabu, a i odustajanje od planiranog spaljivanja miješanog otpada. Zagreb hitno treba donijeti i Plan gospodarenja otpadom koji će definirati sve navedene mjere za razvoj sustava prevencije, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada. 

Pod trenutnom gradskom upravom, politika prostornog planiranja napravila je pozitivan zaokret u smjeru jače zaštite prostora od nekontrolirane (pre)izgradnje. Vidljiva je jasna namjera rezervacije prostora za javne i društvene sadržaje te očuvanja i razvoja novih zelenih površina. To je rađeno s ciljem stvaranja zelenih koridora i veće otpornosti grada na klimatske promjene, uz uključivanje javnosti u gotovo svakom koraku. Iako zbog opstrukcije Ministarstva prostornog uređenja još nisu usvojene izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP), nova Uprava treba krenuti u proces izrade potpuno novog GUP-a. Taj dokument mora biti plan nove generacije prostornog razvoja Zagreba koji će se temeljiti na načelima socio-ekonomske pravednosti i dodatne demokratizacije upravljanja javnim prostornim resursima. 

Po pitanju prometnog sustava, u prvom dijelu aktualnog mandata bilo je malo pozitivnih promjena, ali u posljednjih godinu dana došlo je do početka realizacije nekih od obećanih projekata poput početka izgradnje novih tramvajskih pruga i biciklističke magistrale, novih tramvaja i autobusa i širenja pješačkih zona. Od buduće Gradske uprave očekujemo jasan fokus na alternative korištenju automobila, što treba biti vidljivo i iz omjera financijskih ulaganja. To uključuje: daljnje širenje tramvajske mreže, elektrifikaciju ZET-ovih autobusa, osiguranje poštivanja žutih traka, dovršenje biciklističkih magistrala, daljnje unapređenje biciklističke infrastrukture, parkirna politika u službi poticanja javnog prijevoza, kvalitetnija integracija prometnog i prostornog planiranja itd.

Deplinofikacija, odnosno postupno napuštanje korištenja plina, ključno je za proces dekarbonizacije, posebno u Zagrebu koji troši najviše plina. Iako se nalazimo usred ozbiljne klimatske krize, ovo pitanje nažalost nije u fokusu aktualne Uprave. Tek je krajem mandata najavila izradu plana za deplinofikaciju u određenim sektorima iako nedovoljno brzo. Uz to, u Planu razvoja, Grad predlaže kriva rješenja za sektor toplinarstva poput vodika. Zelena akcija od buduće vlasti očekuje investicije u dekarbonizaciju postojećih toplinskih sustava koji su većinom bazirani na plinu. To je moguće napraviti koristeći lokalno dostupne obnovljive izvore topline: geotermalna energija, Sunčeva energija, energija vodonosnika, energija površinskih voda i zraka i lokalno dostupne biomase. Ujedno, treba poticati širenje postojećih toplinskih mreža i izgradnju novih sustava. Ključno je i smanjenje energetskog siromaštva, kao i mjere za radnike u energetskom sektoru koji se suočavaju s gubitkom posla. 

Dok neki iskoraci na području obnovljivih izvora energije jesu učinjeni, politika zelene tranzicije, uz pomoć obnovljivih izvora energija, je nezadovoljavajuća i može se zaključiti da ona nije bila visoko na listi prioriteta aktualne gradske vlasti. Usvojeni su pojedini planovi, poput Plana projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije zgrada javne namjene, koji sadrže jasno definirane ciljeve, ali je zapravo ostvareno tek oko trećine planiranih kapaciteta. Nažalost, projekt demokratizacije obnovljivih izvora energije, prije svega kroz modele građanske energije, uopće nije ostvaren u mandatu ove vlasti. Stoga, Zelena akcija od buduće vlasti zahtijeva prioritiziranje ovakvih modela u procesu zelene tranzicije. 

Detaljan tekst za zahtjevima nalazi se OVDJE.