„Zaustavite ludu utrku za “crnim zlatom” i zaštitite Jadransko more i obalu od napada naftnih kompanija. Pokrenite drugačiji, okolišno i društveno prihvatljiv ekonomski razvoj.“ Apel su na današnji dan (20.6.2015.) uputile iz Rovinja koalicija hrvatskih okolišnih organizacija S.O.S. za Jadran i talijanska organizacija Legambiente zajedno s mnogim drugim okolišnim organizacijama iz svih zemalja na obalama Jadrana.
Apel je upućen s broda Goletta verde (Zelena škuna), ujedno i povijesne putujuće kampanje za zaštitu mora organizacije Legambiente, koja ove godine na svoj višemjesečni put kreće upravo iz Rovinja kako bi se skrenula pozornost na problem eksplotacija nafte u Jadranu. Mnoge okolišne i druge organizacije i institucije iz 6 jadranskih država potpisale su deklaraciju #StopSeadrilling – NO OIL, koja se nalazi ovdje.
Danas je na programu simultana akcija na svim obalama Jadrana. Sve organizacije ali i građane koji se protive eksploataciji nafte u Jadranu pozvali smo da istaknu transparent s porukom protivljenja i time daju svoj doprinos zajedničkoj kampanji. U Rovinju pozivamo prolaznike, stanovnike i turiste da svoj doprinos daju ispisivanjem poruka direktno na veliki transparent. Fotografije akcija iz svih zemalja bit će uskoro objavljene na https://www.tagboard.com/stopseadrilling/
Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo slabe izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je krkhi ekosustav već sada pod velikim pritiskom. Broj aktivnih dozvola za eskploataciju nafte i plina dosegao je u Italiji brojku 78, u postupku izdavanja je 29 dozvola, dok je zahtjeva za izdavanje novih dozvola 24. Osim toga, u lipnju je talijanska Vlada dala zeleno svjetlo dvjema kompanijama za seizmičko istraživanje podmorja Jadranskog mora na površini većoj od 45.000 km2. Procijenjena količina ugljikovodika u talijanskom podmorju iznosi 10 millijuna tona, št bi zadovoljilo talijanske potrebe za energijom samo 8 tjedana.
Istražna polja se na hrvatskoj strani protežu na čak 94% Jadrana tj. na 38.822 km2 i do sada je izdano 10 dozvola za istraživanje i eksploataciju. U Italiji Hrvatskoj je tako pokriveno područje od 55.595 km2 mora.
«Odluka da se ide u eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, koju su donijele Italija, Hrvatska i druge jadranske države je anakrona i kratkovidna», riječi su Giorgia Zampettija, odgovorne osobe za znanstvena istraživanja u organizaciji Legambiente, « i ta je odluka u potpunoj suprotnosti sa strategijama borbe protiv klimatskih promjena te predstavlja veliki rizik za zelenu i zdravu ekonomiju cijelog područja. Stoga je nužno uspostavljanje dijaloga između Italije, Hrvatske i drugih zemalja Jadrana kako bi se na višoj razini i mimo nacionalnih granica raspravilo o željenoj budućnosti Jadranskog mora.».dodao je Zampetti.
Dušica Radojčić, u ime koalicije «S.O.S. za Jadran»: «Bilateralne odnose jadranskih država vrlo često obilježavaju politički problemi povezani s neriješenim pitanjima granica ili prava na eksploataciju resursa (poput ribarstva), te tako pitanja održivosti i zaštite Jadrana uvijek ostaju u drugom planu. Autistične nacionalne politike planiranja maksimalnog korištenja Jadrana nikada ne uzimaju u obzir dugoročno kumulativno djelovanje svih zaintereisranih strana. Planovi za eksploataciju nafte u Jadranskom moru Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, koje Vlade tih zemalja donose neovisno jedne o drugima, primjer su koji najbolje ilustrira situaciju. Pozivanje na pravo na prekomjernu eksploataciju “jer i susjedi to čine”, kompetitivna politiku, uzajamno optuživanje i nametanje agresivnog javnog diskursa koji diktira politika potrebno ja zamijeniti zajedničkom zašttom Jadrana i protivljenjem opasnim projektima poput bušenja nafte.»
Kako stoji u studiji koju je izradio Norveški institut za istraživanje mora, ribarstvo je jedan od sektora koji će u najvećoj mjeri biti pogođen posljedica eksploatacije ugljikovodika u Jadranu i pretrpjet će smanjivanje ulova od oko 50% u područjima u blizini zona u kojima će se vršiti seizmička istraživanja podmorja air-gunovima. Slično vrijedi i za turističku djelatnost koja riskira velike gubitke zbog negativnog utjecaja naftnih platformi. Najveći dio profita ide i ići će privatnim kompanijama, dok će eventualne i moguće štete morati sanirati zajednica.
Iz svih navedenih razloga organizacije koje potpisuju deklaraciju #StopSeadrilling – NO OIL danas prosvjeduju i zahtijevaju od svojih vlada zaštitu obustavljanje eksploatacije nafte i zaštitu Jadranskog mora.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn