Naftna bušotina u RH
U petak, 11. veljače, Zelena akcija je održala predavanje u Osijeku na temu klimatskih promjena i bušenja plina i nafte na kopnu. Događanje je organizirano u suradnji s udrugom Zeleni Osijek i Zelenom pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Osijeku.
Cilj je prvenstveno bio informirati i educirati lokalnu zajednicu o klimatskoj znanosti, međunarodnim i nacionalnim politikama vezanima uz energetiku i klimatske promjene te utjecaju daljnjeg istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva, posebno plina, na klimu. Povod je bila koncesija koju je 2019. godine dobila INA za dva istraživačka polja od kojih se jedno (Drava-03), površine 2545 km2, proteže na području Bjelovarsko-bilogorske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije.
Republika Hrvatska je neambiciozna po pitanju klimatskih politika te i dalje želi crpiti fosilna goriva, kako kod kuće, tako i vani. Primjerice, Integrirani klimatsko – energetski plan Republike Hrvatske do 2030. ne vodi na put brze tranzicije koja je potrebna kako bi maksimalno ublažili posljedice klimatskih promjena. Nadalje, Hrvatski sabor usvojio je Strategiju za Prilagodbu klimatskim promjenama do 2070. godine koja je vrlo neambiciozna, općenita i za koju još uvijek nije izrađen Akcijski plan provedbe. Također, jasan i ambiociozan plan za energetsku tranziciju i potpuni prelazak na obnovljive izvore energije ne postoji.
Istovremeno, znanstvena zajednica nam jasno poručuje da ako želimo izbjeći katastrofalne klimatske promjene, to moramo napraviti u ovom desetljeću na način da prestanemo koristiti fosilna goriva. Prema tome, neprihvatljivo je daljnje koncesioniranje hrvatskog teritorija u svrhu bušenja plina i nafte.
Dodatno, plin se ne može smatrati prijelaznim (tranzicijskim) gorivom prema obnovljivim izvorima energije nekad u budućnosti jer je on fosilno gorivo, a ona su najveći pokretači klimatskih promjena. Plin nije čist, niskougljičan niti zelen jer proizvodnja i potrošnja prirodnog plina podrazumijeva značajne emisije i ugljičnog dioksida (CO₂) i metana, snažnog stakleničkog plina koji u kraćem razdoblju ima veći globalni potencijal zagrijavanja od CO2. Metan je više od sto puta moćniji tijekom prvog desetljeća u atmosferi, 86 puta u periodu od 20 godina, a 34 puta tijekom 100 godina (iz IPCC izvještaja 2013.). Osim toga, metan istječe na različitim razinama tijekom životnog ciklusa plina (od crpljenja do potrošnje).
Danas je metan drugi najveći izvor emisija stakleničkih plinova širom svijeta nakon CO₂, a te emisije brzo rastu. Stoga je potrebno smanjenje i emisije metana i ugljičnog dioksida zajedno jer zbog svoje vrlo moćne prirode, ali kratkotrajnog postojanja u atmosferi, promjene u emisiji metana imaju snažan i brz utjecaj na klimatski sustav. To znači da moramo proaktivno smanjiti korištenje svih fosilnih goriva zajedno, dok prava neovisnost i sigurnost leži u obnovljivim izvorima energije.
Pored velike važnosti prijelaza na obnovljive izvore, zbog ublažavanja klimatskih promjena, ulaganje Republike Hrvatske u obnovljive izvore energije je i od strateškog značaja. Nužno je postići energetsku neovisnost i u budućnosti izbjeći situaciju u kojoj se trenutno nalazimo, u kojoj je došlo do enormnog povećanja cijena fosilnih energenata. Posljedica je to globalnih geopolitičkih odnosa koji su prouzročili energetsku krizu i velika poskupljenja koja se odražavaju na kvalitetu života svih ljudi u Hrvatskoj.
Ovo su neke od glavnih poruka s predavanja koje su održali Luka Tomac i Marija Mileta iz Zelene akcije. Raspravu je moderirao Mislav Barić iz Zelenog Osijeka.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn