Zemlje EU odlučile su produžiti subvencije za fosilna goriva

Ministri, uključujući predstavnika hrvatskog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u petak su se složili produžiti potporu EU-a za neke prekogranične plinske projekte, unatoč naporima 11 zemalja i Europske komisije koji su jasno rekli da bi takvo financiranje trebalo prestati u skladu s klimatskim ciljevima.

Na sjednici Vijeća Europske unije u Luksemburgu ministri su razgovarali o regulativi TEN-E, vodikovoj strategiji i strategiji obnove zgrada. Vijeće je postiglo dogovor o reviziji uredbe o transeuropskoj energetskoj mreži (TEN-E) i time prihvatilo komprimosni tekst kojim će se produžiti subvencije za plinske projekte. Ministar Tomislav Ćorić nije nazočio sastanku, ali takav slab tekst je podržao predstavnik njegova ministarstva čime je Hrvatska još jednom potvrdila svoju neambicioznost u borbi protiv klimatskih promjena. Njemačka, Španjolska, Austrija i Luksemburg nisu podržale sporazum. “Iako svijet gori, previše država članica još uvijek želi produljiti životni vijek fosilnih goriva poput plina. No, živimo u klimatskoj krizi i nema prostora za novu potporu za plinsku infrastrukturu, bez iznimke”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.

Važno je naglasiti kako TEN-E upravlja načinom na koji Europska komisija odabire liste prioritetnih projekata od zajedničkog interesa (PCI) koji brže dobivaju  EU sredstva i okolišne dozvole. “Podsjetimo, LNG terminal na Krku je također došao na PCI listu i time dobio ubrzane dozvole, unatoč protivljenju lokalne zajednice i šire javnosti”,  naglasila je Mileta.

Iako je bila namjera zaustaviti financiranje naftne i plinske infrastrukture, revizija TEN-E sadrži veliku rupu. Naime, plinovodi bi se mogli naknadno opremiti za transport nedefinirane mješavine fosilnog plina i vodika, poznato kao miješanje (eng. blending), ali financijska potpora EU-a prestala bi 2027. godine. Iako se 11 zemalja jasno izjasnilo protiv novih plinskih projekata, konačni kompromis bio je da će cjevovodi i uvozni terminali nositi "mješavinu" tih plinova. Međutim, bez definicije koliki bi se postotak svakog plina mogao transportirati. S obzirom na znatno veće troškove proizvodnje i transporta vodika, vjerojatno će plin i dalje dominirati novim projektima. Štoviše, ne postoje odredbe da se miješani vodik može dobivati samo iz tzv. zelenog vodika.

“U doba kada bismo svaku lipu trebali prebaciti na subvencije za čiste obnovljive izvore energije,  nastavit ćemo plaćati za nepotrebnu plinsku infrastrukturu i plinovode koji se miješaju u malim količinama s vodikom. Europski parlament sada mora zauzeti čvrst stav da okonča subvencije EU-a za sva fosilna goriva”, zaključila je Mileta.