„Zanemarimo računicu“

 Predstavljen izvještaj „Zanemarimo računicu“ o skrivenim opasnostima modela javno-privatnog partnerstva

„Poglavarstvo Grada Zagreba još uvijek skriva ukupne troškove postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda“

Projekt zagrebačkog pročistača otpadnih voda opisan je u izvještaju koji prikazuje opasnosti koje potencijalno kriju javno-privatnih partnerstva (JPP). Izvještaj s naslovom "Zanemarimo računicu"(1), kojeg su danas predstavili međunarodna mreža Bankwatch i zagrebačka Zelena akcija, pokazuje trend koji često rezultira preplaćenim projektima koji privatnom sektoru omogućuju znatan profit, dok partnerima iz javnog sektora donose povećani financijski teret u periodu od 5 do 40 godina koji se prelama preko leđa građana.

Između 6 analiziranih projekata, zagrebački pročistač otpadnih voda je autorima izvještaja bio zanimljiv po tome što nisu poznata ukupna ulaganja, a samim time ni koliko će zapravo građani grada Zagreba otplaćivati taj projekt. U izvještaju stoji kako je „velika razlika između troškova iznesenih od strane Europske banke za obnovu i razvoj (326.7 milijuna Eura) i onih iznesenih od strane poglavarstva grada Zagreba (265 milijuna Eura), što povećava sumnju da se ne želi otkriti konačna cijena ovog projekta“ stoji u izvještaju, te ostaje upitno kome vjerovati, uglednoj međunarodnoj financijskoj instituciji ili čelnicima Grada Zagreba.

Od sredine 2004. godine, kada je u pogon stavljen mehanički dio postrojenja, cijene komunalnih usluga u Zagrebu su porasle nekoliko puta, zasebno za vodu i zbrinjavanje otpadnih voda, kako za kućanstva tako i za tvrtke. Cijene za gospodarstvo od početka rada postrojenja narasle su za 250%, dok su za kućanstva narasle za više od 200% početne cijene postavljene u 2004. godini. Iako se rast cijena može djelomično opravdati podizanjem kvalitete zaštite rijeke Save, upitno je zašto je raspuštena stručna komisija koja je predlagala jeftiniju varijantu pročistača sve dok se ne sanira sustav odvodnje otpadnih voda.

Zelena akcija je svjesna kako je pročišćavanje otpadnih voda iznimno važna aktivnost za okoliš RH, no je li ovaj projekt mogao biti jeftiniji i operativniji ostaje za vidjeti, a do tada građani moraju pristati na sve uvjete potpisane unutar ugovora o sklapanju JPP-a.

Kako ekonomska kriza trese regiju, izvještaj bi trebao probuditi svijest nacionalnih vlada u regiji, kao i regionalnih i lokalnih vlasti, da JPP uglavnom ne donose dodatni novac za infrastrukturu, već samo odgađaju obvezu otplate investicije, što često rezultira većom ukupnom cijenom projekta. Bilo da se radi o projektu po modelu JPP ili projektu koji je u potpunosti financirao javni sektor, cijenu na kraju uvijek plaćaju građani: kroz cestarine, poreze ili kroz spašavanje projekata javnim novcem iz proračuna.

Informacije o kumulativnim opterećenjima javnih proračuna proizašlih iz JPP-a u slijedeća tri desetljeća ima malo ili ih uopće nema pa nije poznato za koje je sve troškove vlast obvezala građane da ih plaćaju u budućnosti. „Vlasti u zemljama srednje i istočne Europe, pa tako i u Republici Hrvatskoj su se više fokusirale na pitanje kako što brže primijeniti JPP, nego na to postoji li uopće potreba za primjenom tog modela“ zaključuje Pippa Gallop, autorica izvještaja.