Okolišne udruge okupljene u koaliciju S.O.S. za Jadran upozoravaju na kršenje jedinog zakona kojeg su se Vlada Republike Hrvatske (RH) i Agencija za ugljikovodike (AZU) do sada pridržavale u procesu izdavanja dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, čime se postavlja pitanje kako će Vlada i Agencija kvalitetno provoditi nadzor nad vrlo opasnim procesom, ako se ne uspijevaju držati niti vlastitih, vrlo jednostavnih propisa.
Cijela procedura oko dodjele koncesija u sukobu je s postojećim zakonima. Naime, prekoračen je rok za potpisivanje ugovora s potencijalnim koncesionarima, koji je predviđen u Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Zakon), a koji je istekao 2. travnja. U članku 23. Zakona stoji kako se „ugovor mora sklopiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o odabiru u postupku javnog nadmetanja za izdavanje dozvole“. Odluka o dodjeli koncesija donesena je 2. siječnja 2015. na zatvorenoj sjednici Vlade RH, što znači da je rok od tri mjeseca istekao 2. travnja.
Tako je cijela procedura, koja je od početka u sukobu sa zakonima i propisima s područja zaštite okoliša, prostornog planiranja i provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš, sada i u sukobu s jedinim zakonom kojeg su se nadležno Ministarstvo i AZU pridržavali.
Nigdje nema službene obavijesti o pomicanju ili produljenju roka potpisivanja ugovora.
Stoga pitamo Vladu RH i AZU na koji način misle nastaviti s postupkom kada su prekršili jedini zakon kojeg su se do sada držali? Ako Vlada nije u stanju pridržavati se tako jednostavnih uvjeta kao što su rokovi, zar zbilja možemo očekivati i kvalitetnu pripremnu valorizaciju ponuda koncesionara, kao i da će se za vrijeme cijelog trajanja koncesije provoditi kvalitetan nadzor nad zahvatima?
Apsurdnosti situacije dodatno pridonose izjave ravnateljice AZU-a Barbare Dorić, poput one kako bi raspisivanje referenduma o mogućem vađenju nafte na Jadranu bilo isto „kao da odlučujemo hoćemo li sijati pšenicu“. Ravnateljica AZU-a pokazuje jasan nedostatak razumijevanja o rizičnosti eksploatacije nafte i pravu javnosti da odlučuje o tome kako upravljati najvrjednijim prirodnim resursom kojim raspolažemo - Jadranom.
Očito je kako zagovornike eksploatacije nafte na Jadranu hvata nervoza uslijed jasnog trenda porasta protivljenja javnosti ovoj ideji. Naime, kako javnost dobiva sve više informacija o namjerama odgovornog Ministarstva i Agencije, raste i protivljenje tim namjerama. Prema istraživanju koje je u listopadu prošle godine provela agencija Ipsos Puls, 60,5 posto građana i građanki RH podržalo je komercijalno vađenje nafte na Jadranu, dok je 29,6 bilo protiv (9,9 posto je odgovorilo da „ne zna“). Nova RTL-ova anketa objavljena ovog tjedna pokazuje kako je podrška projektu pala na 40 posto, dok je protivljenje naraslo na 45,5 posto. Posebno je važno kako se projektu protivi 60 posto građana i građanki u Dalmaciji i na Sjevernom Jadranu.
Prema istoj anketi, 74 posto građanki i građana želi referendum. Time poručujemo Predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću da njegovu ideju o nacionalnom referendumu podupire 3/4 javnosti, dok Ministar gospodarstva Vrdoljak i ravnateljica AZU-a Dorić rade protiv interesa i želja javnosti.
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn