Tribina "Sjeverna tangenta kao dio projekta Tunel kroz Medvednicu"

Vera Petrinjak Šimek, urbanistica u mirovini, je prezentirala 10 mjera za uspostavu održivog prometa Grada Zagrebau kojima je, među ostalim,  naglasak stavljen na razvitak javnog prijevoza putnika, unapređenje biciklističkog prometa kao i prometne signalizacije te sinhronizaciju svih vidova javnog prometa.

Ivan Gregov iz transportne sekcije Zelene akcijeje na primjeru grada Bogote prikazao drugačiji pristup rješavanja prometnih problema putem razvijanja javnog prijevoza.U siromašnom dijelu grada napravljena je 17 km dugačka aleja, a u cijelom gradu trakovi za sredstva javnog prijevoza putnika su fizički odvojeni od trakova za individualni promet. S obzirom da javni prijevoz zadovoljavajuće funkcionira, nije postajala potreba za skupe projekte (kao što su u Zagrebu prijedlozi za sjevernu tangentu i tunel kroz Medvednicu) od kojih bi koristi imali samo vozači automobila.

Nakon toga je Pippa Gallopprezentirala smjernice transportne politike Europske Unijete navela dio zaključka SACTRA studije(naručene od Vlade Velike Britanije) koja glasi da izgradnja novih cestovnih prometnica u svrhu smanjenja gužvi često ima suprotan efekt, jer nove prometnice privlače dodatan broj vozila. Navela je i primjer obilaznice oko grada Newburyja na kojoj su predviđanja o prometnom opterećenju premašena za 46%, a centar grada je i dalje zakrčen automobilima kao i prije izgradnje obilaznice, iako je glavni razlog za obilaznicu bilo prometno rasterećenje grada.

Mladen Škreblin, dipl.ing.arh. je, prikazujući slike i fotografije iz Urbanističko-prometne studije sjeverne tangente, pokazao kako bi tangenta u slučaju izgradnje imala devastirajući učinak na podsljemenski prostor.Istaknuo je da sjeverna tangenta ima profil gradske autoceste tako da širina sa svim pratečim objektima iznosi preko 30 metara, a projektirana je za računsku brzinu od 100 km/h.

Stjepan Kelčec iz Zavoda za prostorno planiranjeje u svojoj prezentaciji naglasio da su automobili energetski neučinkoviti, zauzimaju mnogo veću površinu od tramvaja i autobusa, te da od svih emisija NOx u Zagrebu, na promet otpada čak 64%. Zatim je na kartama prikazao GUP-om predviđene dogradnje postojećih sustava ulične mreže i javnog prometa (tramvaj i željeznica) koji se ne provode iz nepoznatih razloga;mrežu biciklističkih staza duljine 320 km, željezničku obilaznicu, kao i predviđene spojeve postojećih prometnica u podsljemenskom području. Realizacijom tih projekata, došlo bi do učinkovitijeg funkcioniranja kako javnog, tako i individualnog prometa te bi se smanjila potreba za izgradnom sjeverne tangente i tunela kroz Medvednicu.

U nastavku slijede samo neki od zaista brojnih komentara iz publike: "Treba stvoriti učinkovitiji javni prijevoz. Nema nikakvog javnog interesa u projektu sjevrne tangente. Ovo je kulturocid. Moramo animirati građane da poduzmu sva legitimna sredstva da se zaustavi taj projekt. Ako se gradi tangenta, to znači da južna obilaznica nije ispunila svoju svrhu. Grad Zagreb nema zakonsko pravo utjecati na oblikovanje prostornog plana Parka prirode Medvednica, svaka promjena je u integraciji Ministarstva za prostorno uređenje. Ovaj tunel za neke vodi izravno u Lepoglavu. Ovo nije tangenta, ovo je giljotina. Potreba je destimulacija automobilskog prometa u centru grada. Tangenta postaje dio autoceste je povezuje dvije autoceste. U svakoj investiciji troškovi izgradnje su znatno veći nego što se u početku predviđa."

Prenešeno u medijima:
Portal Javno.com
ZamirZine
Jutarnji list