hr en
  • change the contrast
  • change the font

Reakcija na problematično izvještavanje dijela medija o projektu „Free Korana river“

Wasserfall am fluss korana im nationalpark plitvicer seen  kroatien  48670310956

Tijekom proteklog tjedna, u medijima je objavljeno više članaka koji šire netočne tvrdnje vezane uz naš projekt „Free Korana river“ te potiču neopravdanu javnu paniku prikazujući ga kao neposrednu prijetnju okolišu i stanovnicima u slivu rijeke Korane. Ovim tekstom pokušat ćemo razjasniti konfuziju koja je nastala.

Projekt „Free Korana river“ provode udruge Zelena akcija kao vodeći, Eko Pan iz Karlovca kao lokalni i tvrtka Biota d.o.o. kao stručni partner, a traje od 1.2.2024. do 1.2.2025 . U sklopu projekta, bit će kartirane sve umjetno nastale barijere na rijeci Korani, od izvora do ušća te procijenjen njihov utjecaj na živi svijet rijeke. Cilj je kategorizirati prepreke prema utjecaju na bioraznolikost, od onih čiji je utjecaj značajan do onih čiji je zanemariv te dati prijedlog za uklanjanje onih barijera za koje terenska istraživanja pokažu da imaju izrazito negativan utjecaj. Paralelno s terenskim istraživanjima, provodimo konzultacije s relevantnim dionicima kako bismo prikupili njihova gledišta vezana uz ovu problematiku.

Potrebno je naglasiti kako u sklopu projekta nije predviđeno nikakvo uklanjanje barijera, već će projektni partneri samo izaći s prijedlogom barijera koje bi se eventualno nekada u budućnosti moglo ukloniti. Pritom ne bježimo od toga da je naš opći cilj dugoročno ukloniti što je više barijera moguće te vratiti Koranu u što prirodnije stanje. No, prije nego što se to dogodi, potrebno je proći još čitav niz koraka i procedura (uključujući procjenu utjecaja na ekološku mrežu Natura 2000 u kojoj se Korana nalazi, između ostalog i zahvaljujući naporima ljudi iz Eko Pana i Biote, koji su partneri na ovom projektu) te ishoditi sve potrebne dozvole od nadležnih tijela. Drugim riječima, ako do uklanjanja i dođe, to sigurno neće biti zbog toga što su dvije okolišne udruge i jedna privatna firma tako odlučile, već do toga može doći samo nakon široke javne i međusektorske rasprave i konsenzusa među svim relevantnim dionicima.

Nadalje, dio javnosti zamjera nam to što u javnim istupima koristimo termin barijera, umjesto slap, aludirajući na to da time svjesno obmanjujemo javnost. Pokazalo se međutim da je upravo uvođenje termina slap u raspravu prouzročilo dodatnu konfuziju i stvorilo dodatnu paniku kod dijela javnosti koji je to interpretirao kao da se planira uklanjanje prirodnih slapova s Korane. Svaki vertikalni pad vode preko prepreke, bila ona prirodnog ili umjetnog podrijetla, čini slap te će u tom smislu neke barijere, čije ćemo uklanjanje predložiti na kraju projekta, vjerojatno biti „slapovi“. No, važno je razjasniti da naš projekt „cilja“ isključivo na umjetne barijere.

Još jedna pogrešna interpretacija koja se provlači kroz medijske napise jest da je naš projekt dio većeg europskog projekta ili čak da je nametnut od strane EU-a. Istina je da se ciljevi projekta uklapaju u širi politički i pravni okvir koji je postavila Europska unija. To se prvenstveno odnosi na cilj o oslobađanju 25.000 km rijeka slobodnog toka, a koji je uvršten u Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030., kao i u nedavno usvojeni Zakon o obnovi prirode. Ove dokumente i ciljeve EU nije ni na koji način nametnula, već su o njima raspravljale i glasale sve članice EU-a, uključujući Republiku Hrvatsku. Motiv za usvajanje bilo je adresiranje eskalirajuće krize bioraznolikosti, pri čemu riječni ekosustavi predstavljaju neke od globalno najugroženijih. Razlog tome upravo su brojne umjetne barijere na rijekama koje priječe prolaz migratornim organizmima poput slatkovodnih riba, koje pak zbog toga čine jednu od najugroženijih skupina životinja. No, ono što je u ovoj priči možda bitnije jest da EU ni na koji način ne stoji iza ovog konkretnog projekta, niti kao financijer, niti kao promotor. Projekt financira nizozemska zaklada European Open Rivers Programme, posvećena vraćanju europskih rijeka u što prirodnije stanje. Informaciju o financijeru i iznosu financiranja od prvoga dana jasno komuniciramo, a lako je provjerljiva na našim web stranicama.

Također je važno istaknuti kako ovaj projekt nije niti prvi, a zasigurno niti zadnji ove vrste u RH te se slični projekti provode i provoditi će se na drugim hrvatskim rijekama.

Još jedna kritika koja nam je javno upućena jest da nemamo realnih pokazatelja na temelju kojih predlažemo uklanjanje barijera. Drugim riječima, od nas se očekuju rezultati istraživanja prije nego što je istraživanje završeno. Podsjećamo da projekt traje do početka veljača iduće godine te će svi njegovi rezultati biti predstavljeni javnosti početkom 2025. U tom smislu, molimo za malo strpljenja.

Za kraj, želimo istaknuti kako nipošto ne smatramo problematičnim to što mediji prenose izjave osoba koje imaju određene rezerve prema našem projektu. Na kraju krajeva, javna rasprava s relevantnim dionicima je ono što smo željeli i zbog čega organiziramo sastanke i javna predstavljanja projekta paralelno s terenskim istraživanjima. Ono što smatramo problematičnim je prenošenje neprovjerenih i netočnih informacija, kao i senzacionalističko izvještavanje, u kojemu se nešto što je u suštini istraživački projekt, u sklopu kojega se ništa ne ruši niti ne gradi, predstavlja kao neposrednu ugrozu za okoliš i stanovnike sliva Korane koji bi mogao rezultirati katastrofom kataklizmičkih razmjera.

You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.

Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.