Protiv iracionalnog poskupljenja javnog prijevoza

Ovako veliko poskupljenje bi potaknulo građane da manje koriste javni prijevoz, a više osobne automobile, što bi dovelo do povećanja okolišnih problema u Zagrebu, a zbog manjeg broja putnika vjerojatno ne bi došlo do značajnog povećanja prihoda ZET-a. Javni prijevoz je u Zagrebu već sada skuplji nego npr. u Budimpešti, Rimu i Pragu, tako da daljnjih poskupljenja ne smije biti.

U svrhu uspostave održivog prijevoznog sustava, apsolutno je neprihvatljivo da cijena vožnje javnim prijevozom u jednom smjeru bude čak 20% skuplja od jednog sata parkiranja u gradskom središtu, a upravo to je prijedlog Zagrebačkog holdinga. Ako će građanima biti jeftinije koristiti automobil nego javni prijevoz, naravno da će većina to i napraviti. Nakon niza godina pogrešne prometne politike koju je vodila gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Bandićem, ovim potezom Zagrebački holding radi još jedan veliki korak unatrag. Neprihvatljivo je da Zagrebački holding i ZET, nakon dugotrajnog neodgovornog, rastrošnog i neodrživog poslovanja koje je rezultiralo gubicima ZET-a od gotovo 300 milijuna kuna godišnje, trošak svoje katastrofalne financijske politike žele prebaciti na građane Zagreba i ostale korisnike zagrebačkog javnog prijevoza.

Uzrok problema je jednostavan; Grad Zagreb i Zagrebački holding su godinama funkcionirali po principu spojenih posuda, pri čemu je gradska megatvrtka u određenoj mjeri služila i za realizaciju megalomanskih projekata kojima je gradonačelnik Bandić skupljao političke bodove, a sve to se dešavalo uz podršku Gradske skupštine. Jedan od primjera takvih projekata je i nabava preko 300 novih tramvaja i autobusa u svega 5 godina, ukupne vrijednosti nekoliko milijardi kuna. Nije sporno da je trebalo obnoviti vozni park i dobro je da se krenulo u tom smjeru, što je povećalo udobnost javnog prijevoza. Međutim, to je trebalo napraviti uz održiv financijski plan i kroz dulji vremenski period, kako bi se izbjegli ovako veliki gubici. Sada, kada su dugovi došli na naplatu, gradonačelnik se bezuspješno pokušava prikazati kao branitelj socijalno ugroženih skupina i tvrdi da se protivi poskupljenju javnog prijevoza, a iz Zagrebačkog holdinga vjerojatno očekuju od građana da «budu odgovorni» i prihvate posljedice neodgovornog poslovanja ove tvrtke i gradske uprave.

Poskupljenjem voznih karata ZET-a, javni prijevoz neće postati ni brži, ni redovitiji ni točniji, što znači da građani za gotovo 50% više svog novca ne dobivaju apsolutno ništa, nego plaćaju posljedice tuđih pogrešnih odluka.

Prostora za racionalizaciju troškova i povećanje prihoda sasvim sigurno ima unutar samog Holdinga i ZET-a. Primjerice, ovim poskupljenjem bi se od 40.000 studenata koji imaju pravo na povlaštenu mjesečnu kartu moglo uprihodovati maksimalno svega 4 milijuna kuna mjesečno više nego temeljem postojeće cijene. Godinama slušamo o zapošljavanju velikog broja podobnih kadrova u cijelom Holdingu, te o radnicima koji ne rade, a dobivaju plaću, o čemu su govorili i predstavnici pojedinih sindikata Holdinga. Obzirom na prosječne bruto plaće i sva porezna davanja, prekidom radnog odnosa sa samo 40 zaposlenih po političkoj liniji, može se uštedjeti upravo 4 milijuna kuna mjesečno, čime se eliminira potreba za poskupljenjem mjesečnih karata studentima. Osim toga, ta 4 milijuna kuna su samo trećina iznosa koje je Grad platio za realizaciju rampe u Varšavskoj ulici za potrebe garaže centra «Cvjetni» Tomislava Horvatinčića. Paradoksalno, ova garaža je doprinijela usporenju tramvajskog prometa u Ilici zbog povećane gustoće automobilskog prometa.

Gubici Holdinga se mogu smanjiti drugačijom organizacijom poslovanja. Npr. u mnogo slučajeva se za neki posao sklapa ugovor s privatnim tvrtkama, dok bi taj posao mogao biti napravljen resursima koje ima sam Holding. Jedan od načina povećanja prihoda ZET-a je uvođenje jeftinijih voznih karata za korištenje javnog prijevoza na kraćim relacijama, čime bi se izravno potaknulo građane za automobile ostave kući i da koriste usluge ZET-a. U postojećoj situaciji za vožnju od npr. 2 km mnogo građana koristi automobil jer im je to jeftinije nego platiti 16 kuna za vožnju javnim prijevozom u 2 smjera, a posebice ako se cijena poveća na 20 kuna. Jeftinijim kartama za kratke relacije, ZET bi dobio nove korisnike i smanjio gubitke. Za uvođenje ovog sustava nije potrebna nikakva nova tehnologija, već je moguće tiskati vozne karte čije je vremensko trajanje npr. 20 minuta.

Ovakvim metodama, kao i strožim kontrolama u tramvajima i autobusima, povećanjem kazni za vožnju bez karte, ukidanjem mogućnosti plaćanja karata SMS-om, te racionalizacijom troškova ZET-a moguće je pokriti gubitke čime bi se eliminirali razlozi za poskupljenje usluga javnog prijevoza.

Kontakt:
Bernard Ivčić, Voditelj transportnog programa Zelene akcije
099/314 9138