Prometna rješenja za 2011. godinu

Ti projekti su:
1. Gradnja punionice na stlačeni prirodni plin (SPP) u ZET-ovoj garaži u Dubravi ili Podsusedu – ZET je 2009. godine preko leasinga kupio 60 autobusa koji kao pogonsko gorivo koriste SPP. Na žalost, u Zagrebu postoji samo jedna punionica SPP, u Radničkoj cesti. Zbog toga je potrebno konstantno voziti autobuse iz garaže u Dubravi do punionice kako bi se opskrbili gorivom. Prema informacijama koje imamo, 6 vozača ZET-a (po 2 u svakoj smjeni) vozi autobuse iz garaže u Dubravi do punionice u Radničkoj i u periodu od 24 sata zbog zastarjele tehnologije u punionici stigne se napuniti maksimalno 40 autobusa, što znači da ih 20 ostaje izvan upotrebe. To rezultira situacijom gdje određen dio tih autobusa nije u upotrebi, što znači da je dio ove velike investicije zapravo "bačen u vjetar". Zbog toga je bitno što prije napraviti novu punionicu SPP, čije cijena ovisno o izvedbi i kapacitetu iznosi oko 30 milijuna kuna. Za usporedbu, cijena 2 nova niskopodna tramvaja je oko 35 milijuna kuna. Gradnjom punionice uštedio bi se i trošak bruto plaće za 6 vozača ZET-a koji svakodnevno voze ove autobuse na punjenje, što godišnje iznosi gotovo milijun kuna.

2. Parkirna mjesta za bicikle – Za daljnju popularizaciju korištenja bicikala, potrebno je osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta za bicikle. Iako u Zagrebu pojedine tvrtke omogućuju parkiranje bicikala ispred svojih ureda, Grad je na postavio svega 70 tzv. klamerica, na kojima se može parkirati maksimalno 140 bicikala. Temeljem usporedbe s drugim gradovima, Grad Zagreb bi trebao postaviti minimalno 1.500 parkirnih mjesta za bicikle da bi zadovoljio potrebe, iako je moguće da su stvarne potrebe još veće od toga. Cijena tog zahvata, uz uvjet da se nastave postavljati popularne «klamerice» je oko 750.000 kuna i može se provesti u najkraćem mogućem roku.

3. Fizičko odvajanje žute trake – Svrha žute trake je sprečavanje vozača osobnih automobila da koriste trasu kretanja javnog prijevoza, kako ne bi usporavali tramvaje i autobuse, čime se osigurava zadovoljavajuća brzina javnog prijevoza. Iako je žutom trakom označeno 18 km tramvajskih te 5 kilometara  autobusnih linija, neki vozači automobila je ne poštuju i time dovode do sporosti tramvaja i autobusa. Mnogi gradovi Europe (npr. Budimpešta, Brisel, Beč...) su postavili niske fizičke prepreke po žutoj traci da osiguraju njeno poštivanje, pa bi takav primjer trebao slijediti i Zagreb. Cijena postavljanja je zasigurno nekoliko puta niža od cijene postavljanja metalnih stupića koji se, ponekad potpuno suvišno, postavljaju širom grada.

4. Korištenje željezničkog prometa za dolazak do Arene Zagreb i Arena Centra i ostalih dijelova Remetinca i Laništa – Na žalost, ovaj dio grada nije adekvatno povezan javnim prijevozom s ostatkom grada, iako je posljednjih godina došlo do intenzivne gradnje stambenih i trgovačkih objekata te doseljavanja stanovništva. Poznati su veliki problemi s parkiranjem osobnih automobila tijekom koncerata i ostalih događaja u Areni Zagreb, zbog čega je dolazilo i do incidenata. Željeznička stanica Remetinec se nalazi na samo 300 metara udaljenosti od Arene Zagreb i Arena Centra, te ju je potrebno staviti u funkciju prijevoza putnika do ovog dijela grada. Tijekom masovnih događanja u Areni Zagreb, potrebno je uvesti dodatne vlakove i bit će znatno manje prometnih problema. Željezničku stanicu Remetinec je potrebno urediti, ali troškovi te investicije su zaista minimalni.

5. Izgradnja željezničke pruge Podsused – Samobor – Bregana – Već dugi niz godina postoji plan o ponovnom povezivanju Zagreba i Samoborskog područja željezničkom vezom. U ožujku 2008. Hrvatski Sabor je usvojio "Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. – 2012." kojim se previđa ulaganje 18 milijardi kuna u niz željezničkih projekata, većinom iz državnog proračuna. Jedan od njih je i gradnja pruge Podsused – Samobor – Bregana čija ukupna cijena iznosi 256,4 milijuna kuna, a s čijom realizacijom koja će trajati 4-5 godina se nepotrebno odugovlači. Koridoru pruge gravitira 53.000 stanovnika Svete Nedjelje, Samobora i Žumberka, pa je sigurno da bi realizacijom projekta velik dio stanovnika ovog područja koristio željeznički prijevoz za putovanje do Zagreba, kao i veliki broj zagrebačkih izletnika za odlazak u Samobor. Iz proračuna RH je za ovu godinu planirano nešto više od 316 milijuna kuna za osuvremenjivanje i izgradnju željezničke infrastrukture. Važno je da se dio tog novca uloži u početak realizacije ovog dugo vremena najavljivanog projekta.

Osim gore-navedenih projekata, postoji još cijeli niz mogućih rješenja s čijom realizacijom je potrebno započeti ove godine, ili ih uvrstiti u proračun za iduću:

• Izgradnja Šarengradske ulice, čime se rasterećuje Savska. kojom prolazi čak 8 tramvajskih linija. Za Šarengradsku ulicu su već izdane lokacijske dozvole, a cijena izgradnje je skoro dvostruko niža od npr. planiranog mosta "Bundek", kojeg je projektirao IGH pa bi realizacija Šarengradske trebala biti prioritet.
• Rekonstrukcija sljemenske žičare je trebala započeti još prije dvije godine, ali na žalost, Gradska uprava odugovlači s početkom realizacije projekta.
• Gradnja tramvajskih pruga, osobito kroz Novi Zagreb od Zapruđa Sarajevskom i Vatikanskom ulicom do Sloboštine, a u idućoj fazi i dalje do Savskog gaja i Remetinca. Cijena ove investicije bila bi 40 milijuna kuna do Sloboština i 50 milijuna za ostatak trase, a suglasnost za realizaciju su već dala vijeća gradskih četvrti N. Zagreb – istok i N. Zagreb - zapad.
• Slično, trebalo bi uvesti i tračničko vozilo duž Heinzelove i Radničke ulice, s mogućnošću spajanja na Zračnu luku Zagreb.
• Napokon treba realizirati gradnju željezničke obilaznice s južne strane Zagreba kako se tranzitni i teretni promet ne bi vodio kroz gradsko središte.

U prilogu se nalazi publikacija "Analiza zagrebačkog prometnog sustava i preporuke za njegovo poboljšanje" s još mnogim prijedlozima koje je potrebno realizirati u idućih nekoliko godina s ciljem stvaranja kvalitetnijeg prometnog sustava u Zagrebu.

Kontakt:
Bernard Ivčić, voditelj Transportnog programa Zelene akcije
Mob: 099/314 9138

Publikacija "Analiza zagrebačkog prometnog sustava i preporuke za njegovo poboljšanje" je nastala u okviru provedbe projekta "Umrežavanje i jačanje kapaciteta udruga za zaštitu okoliša s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i većeg korištenja obnovljivih izvora energije u Jugoistočnoj Europe" kojeg financira Europska Unije. Sadržaj publikacije predstavlja isključivo stav Zelene akcije i ni u kojem slučaju se ne može smatrati stavom Europske Unije.