Studenti i studentice prava iz otočnih zemalja Tihog oceana uspjeli su dogurati pitanje klimatskih promjena pred Međunarodni sud pravde.
- Organisation
- Activities
- Knowledge
Studenti i studentice prava iz otočnih zemalja Tihog oceana uspjeli su dogurati pitanje klimatskih promjena pred Međunarodni sud pravde.
Kampanju su započeli još 2019., a slogan im je bio: “Najveći problem svijeta nosimo pred najviši svjetski sud!”. Studenti su naglasili koncept klimatske pravde i nastojali usmjeriti pozornost na glasove onih koji su najviše pogođeni globalnim zagrijavanjem. Njihova kampanja, koja je okupila brojne vlade pacifičkih otoka na čelu s Vanuatuom, dovela je do rezolucije Opće skupštine UN-a kojom se od Međunarodnog suda traži savjetodavno mišljenje.
Naime, 2. prosinca su u Hagu započela povijesna javna saslušanja predstavnika više od 100 zemalja i organizacija koja će trajati do kraja ovog tjedna. Radi se o najvećem klimatskom slučaju u povijesti ovog Suda koji presuđuje u sporovima među državama i daje savjetodavna mišljenja o velikim međunarodnim pravnim pitanjima. U ovom slučaju, UN je od sudaca zatražio da odvagnu što točno međunarodno pravo zahtijeva od država da učine u vezi s klimatskim promjenama i kakve bi trebale biti posljedice za države koje štete klimi svojim djelovanjem ili propustima.
Zemlje i aktivisti pacifičkih otoka tvrde kako je upravo klimatska kriza velika prijetnja ljudskim pravima ljudi diljem svijeta te da oni odgovorni trebaju odgovarati i zakonski.
Smatraju i da je način na koji se države sada pokušavaju pozabaviti klimatskim promjenama – poput nedavne UN konferencije u Azerbajdžanu – krajnje neadekvatan. Predstavnici Vanuatua kažu da neuspjeh u ograničavanju emisija stakleničkih plinova predstavlja "kontinuirano kršenje međunarodnog prava" koje zahtijeva snažniju akciju i odštetu.
"Pažljivo biram riječi kada kažem da bi ovo mogao biti slučaj s najvećim posljedicama u povijesti čovječanstva", rekao je posebni izaslanik Vanuatua za klimatske promjene i okoliš, Ralph Regenvanu, u svojoj izjavi sudu prošli ponedjeljak. "Nemojmo dopustiti budućim generacijama da gledaju unatrag i pitaju se zašto je uzrok njihove propasti dopušten."
Ova saslušanja su prva takva i po tome povijesna i možda će postaviti presedan. Iako mišljenja Suda nisu pravno obvezujuća, ona imaju svoju težinu te će vjerojatno postaviti okvir za buduće pravne slučajeve koji se odnose na klimatsku pravdu.
S obzirom kako je Dan ljudskih prava, valja skrenuti pažnju i na činjenicu da je gotovo 200 okolišnih branitelja i braniteljica ubijeno prošle godine, uglavnom u Latinskoj Americi, prema izvještaju organizacije Global Witness. Zastrašujući podaci pokazuju kako ih je između 2012. i 2023. ubijeno više od 2.100 diljem svijeta. Branitelji okoliša također su sve više podložni nizu taktika za ušutkavanje diljem Azije, UK-a, EU-a i SAD-a.
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn