Obje tvrtke prefereiranog konzorcija za ulaganje u termoelektranu „Plomin C“ dosada su osumnjičene i osuđivane zbog korupcije. Prema istraživanju kojeg je napravila mreža CEE Bankwatch, osim japanske tvrtke Marubeni, o čijim koruptivnim skandalima su već izvještavali hrvatski mediji, njihov francuski partner Alstom još je poznatiji po koruptivnom djelovanju.
Alstom i/ili njegovi zaposlenici su proglašeni krivima za kaznena djela korupcije u najmanje sedam slučajeva u sedam godina na različitim kontinentima, te su pod istragom zbog još nekoliko slučajeva, uključujući i TE „Šoštanj 6“ u Sloveniji. Nedavno je Britanski ured za prevaru optužio britansku podružnicu Alstoma za plaćanje oko 8,5 milijuna dolara mita u periodu između 2000. i 2006. radi dobivanja poslova u Indiji, Poljskoj i Tunisu. Alstom je bio pod prismotrom norveškog Ministarstva financija od 2011, nakon što je njihovo Vijeće za etiku 2010. preporučilo isključenje Alstoma iz državnog mirovinskog fonda.[1]
"Nakon godina nadzora slučaja Šoštanj u Sloveniji, gdje su tužitelji istraživali Alstom zbog sumnje u korupciju, nevjerojatno je vidjeti kako je ova tvrtka odabrana kao poželjni ponuditelj u susjednoj Hrvatskoj", rekla je Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch. "Možemo se samo nadati da Plomin C neće postati sličan debakl kao Šoštanj 6, koji se pokazao pogubnim i precijenjenim projektom u kojem je napravljeno mnogo grešaka koje slovenska Vlada više ne može riješiti.“
Marubenije bio uključen u dva velika slučaja korupcije u roku od tri godine, za koje je trebao platiti kaznu od 88 milijuna dolara te 54,6 milijuna dolara. Kao rezultat toga, Japanska agencija za međunarodnu suradnju odlučila je u ožujku ove godine uskratiti kreditiranje tvrtke Marubeni na period od 9 mjeseci.[2]
Odabir ovih tvrtki za preferentne ponuditelje za „Plomin C“ neshvatljiv je potez HEP-a i Vlade. Reputacija koja prati Marubeni i Alstom ukazuje na potrebu da hrvatska javnost i institucije pobliže prate proces pregovora između HEP-a i ove dvije tvrtke. Postoji opravdana bojazan da bi sklapanje ugovora s njima imalo izrazito štetne financijske posljedice za hrvatske građane.
TE „Plomin C“, osim što bi utjecao na klimatske promjene, što bi imao negativan utjecaj na zdravlje građana i što je u suprotnosti s prostornim planom Istarske županije, predstavlja i velik ekonomski rizik:
• Projekt se oslanja na uvoz ugljena i doprinijeti postizanju energetske neovisnosti Hrvatske.
• Bivši direktor za izgradnju postojeće TE „Plomin 2“ dr. Enco Tireli izračunao je kako će „Plomin C“ biti ekonomski neodrživ.[3]
• HEP investitorima nudi ugovor u kojem se obvezuje da će otkupljivati najmanje 50 posto električne energije proizvedene u periodu od najmanje 25 godina. Prema analizi mađarskog udruženja okolišnih pravnika (EMLA), ovakav ugovor vjerojatno će biti protuzakonit s aspekta zakonodavstva EU o državnim potporama.[4]
Analizu mreže CEE Bankwatch možete pročitati ovdje.
[1]http://www.regjeringen.no/en/archive/Stoltenbergs-2nd-Government/Ministry-of-Finance/Nyheter-og-pressemeldinger/nyheter/2011/government-pension-fund-global-company-p.html?id=665635
[2]http://www.jica.go.jp/english/notice/140326_01.html
[3]http://slidesha.re/18JYncL
[4]s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/936/doc_files/original/Plomin_C_legal_opinion_public_summary_hrv.doc
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn