Hitnom procedurom do komercijalizacije nacionalnih parkova!

Zelena akcija je uputila komentare na prijedlog ovog Zakona u kojima zahtjeva odustajanje od hitne procedure i pristupi izradi novog Zakona o zaštiti prirode uz adekvatno sudjelovanje javnosti i struke.

Postojeći Zakon o zaštiti prirode je donesen prije dvije godine (28.06.2013.), što je jedva dovoljno da se primjeni s obzirom na potrebu i donošenje podzakonskih akata. Mijenjanje Zakona bez dobre analize provedbe u ovakvom kratkom roku otvara prostor za nove greške. Nadalje, Izmjene Zakona imaju 107 članaka, što je ogroman broj u usporedbi s 250 članaka Zakona o zaštiti prirode na snazi. Stoga se ne radi o izmjenama Zakona, već o donošenju novog.

Nedavno je Vlada RH ukinula Zavod za zaštitu prirode na način da ga je spojila sa Agencijom za zaštitu okoliša. Stapanje sa Agencijom nije nužno problematičan korak, ali predložene izmjene zakona, koje smanjuju ovlasti u zaštiti prirode u usporedbi sa prijašnjim Zavodom svakako jesu, jer se sad predlaže ukidanje izrada stručnih podloga za uvjete zaštite prirode i uvodi se institut izrade “infromacije” koju Ministarstvo može, ali i ne mora, zatražiti od Agencije. Ovakve su izmjene svakako neprihvatljive, i Agencija mora imati barem jednake ovlasti u novom zakonu, kao što je imao bivši Državni zavod za zaštitu prirode.

Zelena akcija smatra da nije potrebno omogućiti Vladi RH da se osniva trgovačko društvo za obavljanje hotelijersko-ugostiteljskih djelatnosti u nacionalnim parkovima jer to može dovesti do komerijalizacije, koja nužno dovodi do većeg pritiska na zaštitu prirode i ugrožavanja temeljnih fenomena zaštite. Zelena akcija smatra da Vlada RH mora promijeniti način upravljanja nacionalnim parkovima na način da izmjesti smještajne kapacitete izvan granica parkova u okolne lokalne zajednice, koje bi time ostvarile ekonomsku dobit, a istovremeno bi se smanjio pritisak na zaštitu prirode. Ovaj je stav baziran na prijedlozima IUCN-a o načinu upravljanja zaštićenim područjima.

Tražimo da se mogućnost davanje koncesija na zaštićenim područjima i speleološkim objektima izbaci iz Zakona o zaštiti prirode. Umjesto toga, potrebno je uvesti mogućnost davanja na upravljanje zaštićenog područja ili speleološkog objekta pravnim subjektima, na primjer speleološkom društvu davanje na brigu i upravljanje speleološkog objekta ili udruzi za zaštitu okoliša mogućnost upravljanja nekim zaštićenim područjem ili dijelom ekološke mreže.

Zelena akcija također smatra da se:

• prije decentraliziranja odgovornosti i postupaka definiranih novim Zakonom provede analiza potreba za zapošljavanjem stručnog kadra i financijskih sredstava na lokalnoj razini (županijama) za provedbu decentralizacije.
• U Zakon vrati procjena utjecaja na nacionalnu ekološku mrežu, zaštićena područja i ekološki značajna područja, a ne samo na mrežu NATURA 2000, jer je zadaća RH da štiti i vrste od nacionalnog značaja, pogotovo endemične vrste, te staništa važna za očuvanje pririode RH. Nije primjereno NATURU 2000 izjednačavati s ekološkom mrežom Republike Hrvatske.
• Da se ekološki značajna područja ne ukidaju, već i za njih treba raditi i procjenu utjecaja na prirodu.
• Da se Zakon uskladi sa Zakonom o genetski modificiranim organizmima na način da nije dopušteno uvođenje GMO-a u okoliš u zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma te područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja. Zaštitne zone obuhvaćaju prostore koji sprječavaju širenje GMO-a na područja na kojima nije dopušteno namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, koje se utvrđuju uvjetima zaštite prirode koji su sastavni dio dopuštenja o namjernom uvođenju GMO-a u okoliš.

Potpuni tekst komentara možete skinuti ovdje.