Europski san o LNG-u: Skup, neučinkovit i štetan

LNG je fosilni plin koji je ohlađen na -162 ° C, tako da se može isporučivati ​​širom svijeta da bi se zatim vratio u plinoviti oblik. LNG je štetan za klimu i okoliš. Emisije metana dokazane su u cijelom lancu opskrbe plinom, a postupak hlađenja i isporuke goriva zahtijeva puno energije, a također zagađuje.

EU i Velika Britanija broje 23 velika terminala za LNG * koji su u velikoj mjeri nedovoljno korišteni: između siječnja 2012. i prosinca 2020., terminali za LNG u EU-u i Velikoj Britaniji rade sa samo 29 posto svog punog kapaciteta **. No, postoje planovi za proširenje kapaciteta za uvoz i skladištenje LNG-a, a u posljednje dvije godine EU i Velika Britanija znatno su povećale uvoz.

Značajan pad cijena LNG-a, uzrokovan smanjenjem azijske potražnje i usklađivanjem europskih cijena s istočno-azijskim, učinio je EU konkurentnom destinacijom za ovo ukapljeno gorivo. Prosječna stopa korištenja LNG terminala porasla je na 47 posto u 2019. godini i dosegla 51 posto u prvoj polovici 2020., da bi ponovno pala na 40 posto, dijelom i zbog mjera suzbijanja COVID-19.

EU je također prvak u ponovnom izvozu LNG-a, što znači da uvozi LNG iz SAD-a ili drugdje, a zatim ga ponovno izvozi u Aziju, što dovodi do još veće neučinkovitosti s trošenjem energije u transportu. U 2019. Godini, Francuska je izvezla više LNG-a nego bilo koja druga zemlja, a Nizozemska i Belgija došle su na treće odnosno četvrto mjesto.

• LNG je skup

U 2019. godini, troškovi uvoza LNG-a u EU iznosili su 16,2 milijarde eura. Umjesto uvoza energije štetne za klimu, ovaj novac mogao se uložiti u programe energetske obnove ili u lokalnu infrastrukturu obnovljivih izvora energije.

• LNG je neučinkovit

S obzirom na entuzijazam EU-a za LNG-em, prikladno je postaviti pitanje kako bi povećanje ovog uvoza bilo kompatibilno s predanošću EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. Zapravo, poštujući tu obvezu, Europska komisija procjenjuje da će EU morati smanjiti uvoz plina za 13-19 posto do 2030. u odnosu na 2015. Ipak, ista Komisija podupire izgradnju plinske infrastrukture; njen popis prioritetnih projekata (tzv. PCI popis) još uvijek sadrži pet LNG projekata. S obzirom na to da su postojeći terminali za LNG u velikoj mjeri nedovoljno iskorišteni i da postoji potreba za smanjenje uvoza LNG-a u sljedećih 10 godina, nastavak bilo kojeg od ovih projekata bio bi krajnje neodgovoran.

Jedan od deklariranih ciljeva Europske komisije je smanjenje ovisnosti EU-a o ruskom plinu. No, dok su LNG terminali prepoznati kao faktori koji omogućuju ovu neovisnost, udio ruskog LNG-a uvezenog u Europu zapravo je porastao više od LNG-a s većine drugih odredišta u posljednje dvije godine; Rusija je među tri glavne zemlje koje izvoze LNG u Europu.

• LNG je štetan

Osim onečišćenja stvorenog proizvodnjom i transportom LNG-a, uvozom LNG-a iz SAD-a, EU sve više podupire proizvodnju plina vrlo štetnom metodom masivnog hidrauličkog frakturiranja. Posebno od sredine 2018. godine, SAD proširuju svoj izvoz LNG-a povezan s ovom, vodointenzivnom, metodom ekstrakcije plina, koja dovodi do značajnih emisija metana i ispuštanja kemikalija u zrak i vodu, ugrožavajući ljude i okoliš. Neke su europske zemlje, poput Francuske, zabranile ovu vrstu frakiranja te prekinule uvoz frakiranog plina. Vlada RH je najnovijim izmjenama Zakona o ugljikovodicima onemogućila masivno hidrauličko frakturiranje kakvo se izvodi u SAD-u. Iako je to najštetnija metoda vađenja fosilnih goriva, treba naglasiti kako Hrvatska nije zabranila sve metode frakiranja niti uvoz plina nastalog takvim metodama.

Izvor za članak: mreža “Food & Water Action Europe”

-

* Brojke se se uzimale za 22 operativna terminal, bez 23. LNG terminala na Krku, koji je počeo s radom 1. siječnja 2021.

** Postotak prosječnog skupnog protoka plina iz postrojenja za LNG u usporedbi s ukupnim kapacitetom otpreme. Izračuni se temelje na podacima s alsi.gie.eu (posljednje ažuriranje: 07/12/2020).