Zbog nedostatka snijega mnoga zimovališta diljem Europe i svijeta počela su koristiti umjetni snijeg jednako kao i skijališta na kojima se održavaju športska natjecanja na snijegu. Športaši i rekreativci zadovoljni, no, ima li opasnosti za ravnotežu ekostustava?
Zbog nedostatka snijega mnoga zimovališta diljem Europe i svijeta počela su koristiti umjetni snijeg jednako kao i skijališta na kojima se održavaju športska natjecanja na snijegu. Športaši i rekreativci zadovoljni, no, ima li opasnosti za ravnotežu ekostustava?
Na skijaškim stazama pod umjetnim snijegom zabilježeno je 11% manje biljnih vrsta, a najugroženije su rane proljetnice i drvenasto bilje. Umjetni snijeg sadrži dva puta više vode od prirodnoga. Za umjetni snijeg koristi se sjemenski materijal koji služi kao jezgra oko koje molekule vode tvore kristale leda, a dodaju se npr. i srebrni jodidi, sapuni, deterdženti, gljivice ili lišajevi. Ranoproljetna vegetacija kasni ili čak izostaje.
Pročitajte cijeli članak u dokumentu u prilogu.
Documents
EKOLOGIJA I SNJEŽNI SPORTOVI - Umjetni snijeg „na ledu“
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn