Dan bez automobila 2005 - Okrugli stol 'Efikasno putovanje na posao'

Pronađite odgovore na pitanja...

• Zašto je lakše napraviti podzemnu garažu za 300 automobila i 30 milijuna kuna, umjesto dovršiti biciklističku mrežu za 30000 biciklista u gradu Zagrebu?
• Zašto 300 ljudi u tramvaju mora čekati na križanju da kroz isto prođe 10 ljudi u automobilima?
• Koliko stvarno košta kilometar autoceste, tramvajske i željezničke pruge i koji od njih će se najviše koristiti u budućnosti?
• Da li je sve tako crno, ili se novac poreznih obveznika troši i na rješavanje stvarnih uzroka problema, umjesto saniranja posljedica?

Sudjeluju...

• Fakultet prometnih znanosti
• Grad Zagreb
• Hrvatske željeznice
• Hrvatski biciklistički savez
• Zagrebački električni tramvaj
• Zapisnik sa okruglog stola...

Popis sudionika

• Hrvatski biciklistički savez - glavni tajnik Ivo Rilović
• Hrvatske željeznice - izvršni direktor putničkog prijevoza Stjepan Juretić
• Grad Zagreb - pomoćnik pročelnika u Gradskom uredu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet dr. sc. Stipan Matoš
• Fakultet prometnih znanosti - prof. Ivan Dadić
• Zagrebački električni tramvaj – direktor Julijus Pevalek

Cilj okruglog stola

Dati konkretne prijedloge/sugestije u kojem smjeru sudionici vide razvoj prometne strategije prema efikasnom i ekološkom putovanju na relaciji posao-kuća za područje grada Zagreba. Svaki sudionik imao je ukupno 15 minuta, od toga 10 minuta za izlaganje i 5 minuta za pitanja-odgovore iz publike te dodatnih 20 minuta za pitanja za sve sudionike na kraju. Moderator je bio Ivan Posinjak, koordinator Prometne sekcije Zelene akcije.

Zaključak okruglog stola

Ciljevi okruglog stola postići će se daljnim većim ulaganjem u modernizaciju i integraciju svih oblika javnog prijevoza, u skladu sa Prometnom studijom grada Zagreba. Budući glavni nositelj prometa u gradu Zagrebu biti će željeznica, i to kroz izradu lake gradske željeznice koja je kompatibilna sa postojećom tramvajskom mrežom, proširenje mreže i modernizacija postojeće gradske i prigradske željeznice te njeno daljnje integriranje sa automobilskim, alternativnim i javnim gradskim prijevozom putem parkirališta uz postaje i "shuttle" autobusima iz gradskih četvrti do najbližeg terminala. U dugoročnom planu je i izrada metroa, sa dvije linije koje pokrivaju smjerove istok-zapad i sjever-jug.

Veću ulogu imati će i ZET, putem modernizacije sustava naplate, upravljanja prometom i informiranja putnika te podizanjem kvalitete i kvantitete usluge na nivo koji će ga učiniti privlačnijim javnosti. Biciklistički prijevoz razvijati će se do predviđene zastupljenosti od 10%. I dalje će se ulagati u infrastrukturu potrebnu za automobilski promet, putem novih odteretnih prometnica i javnih garaža. Pješački promet će se dodatno stimulirati pretvaranjem centra grada u pješačku zonu. Biciklistički promet bi trebao biti u nadopuni/kombinaciji sa javnim gradskim prometom.