Černobilska katastrofa: 30 godina patnje i podsjećanja o opasnosti nuklearne energije
Danas obilježavamo tridesetu godišnjicu černobilske nuklearne havarije koja je unesrećila stotine tisuća ljudi, prvenstveno u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji. Podsjetimo, u ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986., uslijed brojnih sigurnosnih propusta, kako u tehnologiji, tako i u upravljanju, došlo je do eksplozije u jednom od reaktora černobilske nuklearne elektrane. U okoliš je izbačena radijacija usporediva sa 400 nuklearnih eksplozija u Hirošimi i kontaminirana su velika područja širom Europe. Oko 100.000 km2 (dakle površina usporediva sa dvije Hrvatske) u okolici elektrane ozračeno je „značajno“, a zona od 30km oko elektrane je i dalje zabranjena za boravak.
Oko 350.000 ljudi je trajno evakuirano, preko 600.000 prisilno mobiliziranih „likvidatora“ sudjelovalo je u sanaciji elektrane i kontaminirane zone, sa poraznim zdravstvenim posljedicama. Negativni utjecaji na zdravlje populacije van direktno ugrožene zone i dalje su predmet znanstvene debate, ali vjerodostojna istraživanja upućuju na „57.000 dodatnih malignih oboljenja, od kojih 27.000 smrtnih“[1] (Union of Concerned Scientists), dok nezavisna znanstvena analiza „TORCH“[2] naručena od strane Europskih Zelenih govori o „5 milijuna ljudi koji i dalje žive u vrlo visoko radioaktivnom zagađenju (Cs-137 više od 40 kB/m2) i 40.000 smrtnih malignih oboljenja“.
„We did not yet possess a system of imagination, analogies, words or experiences for the catastrophe of Chernobyl.“ Napisala je Svetlana Alexiyevich, laureat Nobelove nagrade za književnost 2015. iz Bjelorusije.
Tim povodom danas je Zelena akcija izvela prosvjedni performans na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, postavivši nekoliko žutih bačvi s istaknutim znakom radijacije, prikazujući time opasnost od nuklearne energije i nuklearnog otpada.
Nažalost, svega nekoliko zemalja je do sada donijelo razumne politike napuštanja nuklearne energije, dok nuklearni lobi i dalje uspijeva osigurati poticaje i izuzeća od minimalnih sigurnosnih i demokratskih standarda u radu, ne samo na razini nacionalnih politika, već i na razini Europske Unije. Dobar pregled aktualnih trendova u gradnji nuklearnih elektrana daje recentni članak u listu Ecologist.[3] U našem okruženju trenutno smatramo posebno neprihvatljivim i riskantnim dva projekta: planiranu gradnju nove nuklearne elektrane u Mađarskoj Paks NPP II, te namjeru produljenja rada NEK Krško za čak 20 godina. U našem okruženju trenutno smatramo posebno neprihvatljivim i riskantnim dva projekta: planiranu gradnju nove nuklearne elektrane u Mađarskoj Paks NPP II, te namjeru produljenja rada NE Krško za čak 20 godina. Namjeravano produljenje rada nuklearne elektrane Krško omogućilo bi njen rad do 2043. godine, iako bi je, prema projektu i međudržavnom sporazumu koji je ratificirao Sabor RH, trebalo početi zatvoriti 2023. Apsolutno nam je neprihvatljivo takvo produženje rada nuklearne elektrane bez javne rasprave u Hrvatskoj i odluke Sabora o tome. Starenjem postrojenja, količine ispuštenih radioaktivnih tvari u okoliš tijekom rada nuklearke mogu dodatno rasti, a znatno se povećavaju i rizici od nepredviđenih kvarova koji mogu rezultirati katastrofalnim i dugoročnim štetama za zdravlje ljudi, okoliš i gospodarstvo.
Nuklearne elektrane nisu ni "čisti" ni "zeleni" izvor energije. Cijeli ciklus goriva za nuklearne elektrane ima izrazite štetne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi, čak i onda kad sve funkcionira bez havarije, a za visoko radioaktivni otpad ne postoji adekvatan način dugoročnog zbrinjavanja. Eventualna gradnja nuklearne elektrane u Hrvatskoj bi nas gurnula u energetsku ovisnost i imala porazne gospodarske posljedice.
Podsjećamo na naše stavove i zahtjeve prema Vladi i Saboru RH koje smo iznosili povodom prijašnjih obljetnica černobilske katastrofe i koji su, naravno, nepromijenjeni:
1. Obnavljanje moratorija na pripremu i gradnju nuklearnih elektrana u Hrvatskoj,
2. Obustavu tzv. "Hrvatskog energetskog nuklearnog programa",
3. Aktivno zalaganje Vlade RH protiv gradnje novih nuklearnih reaktora u susjedstvu,
4. Aktivno protivljenje najavljenom produženja radnog vijeka nuklearne elektrane Krško sa 40 na čak 60 godina,
5. Zalaganje za temeljito preispitivanje sigurnosti rada nuklearne elektrane Krško i uspostavu trajnih mehanizama nadzora uz sudjelovanje predstavnika dijela struke i javnosti kritične prema korištenju nuklearne energije.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
[1]http://allthingsnuclear.org/lgronlund/how-many-cancers-did-chernobyl-really-cause-updated?[2]https://www.global2000.at/sites/global/files/GLOBAL_TORCH%202016_rz_WEB_KORR.pdf
[3]http://www.theecologist.org/News/news_analysis/2987010/nuclear_renaissance_failing_industry_is_running_flat_out_to_stand_still.html
