Bioraznolikost na rubu – što koči financiranje prirode u EU?

Jedna od najvećih okolišnih kriza s kojima se danas susrećemo je kriza bioraznolikosti. Unatoč nastojanjima da se negativni trendovi obrnu, stanje očuvanosti divljih vrsta i njihovih staništa iz godine se u godinu pogoršava. Izlazak iz ove situacije zahtijevat će znatno veća ulaganja u projekte zaštite i obnove bioraznolikosti, što je prepoznala i EU u svojoj Strategiji za bioraznolikost do 2030. godine.

Međutim, osim nedostatnog ukupnog financiranja, važan dio problema predstavlja i to što na nacionalnoj razini postoji niz prepreka i uskih grla koji onemogućavaju učinkovitu apsorpciju EU sredstava koja su teoretski dostupna za projekte zaštite prirode.

Kako bi bolje identificirali i razumjeli te prepreke, projektni partneri su u drugoj polovici 2022. godine organizirali niz okruglih stolova u Bugarskoj, Hrvatskoj, Latviji i Sloveniji na kojima se nastojalo okupiti sve relevantne dionike za ovu temu. Novi izvještaj predstavlja sažetak tih rasprava te ima za cilj podići svijest o trenutnim preprekama i omogućiti učinkovitije korištenje sredstava za zaštitu i obnovu bioraznolikosti.

Izvještaj se nalazi na poveznici.

-----

Izvještaj je pripremljen u sklopu projekta „Unlocking the potential for increasing the uptake for biodiversity funding“ kojeg financira Federalno ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode, nuklearnu sigurnost i zaštitu potrošača Savezne Republike Njemačke putem Europske inicijative za okoliš (EURENI). Partnerstvo uključuje EuroNatur i CEE Bankwatch Network, kao vodeće partnere, te četiri nacionalna partnera: Balkani (Bugarska), DOPPS (Slovenija), Green Liberty (Latvija) i Zelena akcija (Hrvatska).