Tranzicija s plina na obnovljive izvore može stvoriti 10.000 radnih mjesta godišnje

Foto(c) Matej Marjanović

POGLEDAJ GALERIJU Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1

Pokazala je to Socijalna analiza Studija deplinofikacije RH do 2035., odnosno procesa napuštanja plina, koju je danas u Hotelu Dubrovnik (Zagreb) predstavila Zelena akcija. 

Konferenciju, nazvanu “Socijalni aspekti napuštanja do 2035.”, otvorila je Marija Mileta iz Zelene akcije istaknuvši kako je cilj analize bio realno sagledati koje su moguće posljedice za građanke i građane ako se tranzicija ne provede pravedno. “Ono što mi kao Zelena akcija ne zagovaramo i ne želimo jest da dođe samo do zamjene tehnologije - fosilna goriva na obnovljive izvore (OIE) - a da se nastavi ekstraktivistički i izrabljivački model istih korporacija, odnosno, da se samo prebacimo na zeleni kapitalizam.”

Dodala je kako je tranzicija s plina na OIE do 2035. moguća i tehnološki i financijski, što je pokazala Studija deplinofikacije, no ono što fali jest politička volja. “Nažalost, to se opet potvrdilo neodazivanjem Ministarstva gospodarstva, ali i Ministarstva zaštite okoliša, na današnju konferenciju”.

Dr.sc. Ana-Maria Boromisa iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, autorica analize, naglasila je kako je nužna ciljana financijska pomoć za prelazak na obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti, koja uzima u obzir regionalne razlike i razlike između sela i grada te financijske kapacitete kućanstava. Takva ciljana potpora osigurava pristup osnovnim energetskim uslugama, a potreban iznos u razdoblju do 2035. procijenjena je na 3,2-3,4 mlrd eura. “Prelazak na OIE može donijeti ekonomske koristi, kao nova kvalitetna radna mjesta, sigurnost opskrbe energije, niže cijene, povećanje konkurentnosti i društvene koristi poput angažmana zajednice i smanjenja rizika od siromaštva. Da bi se takve koristi ostvarile, potrebno je upravljanje promjenom i snažna međusektorska suradnja za provedbu najavljenih reformi”, istaknula je Boromisa. 

Ana Pavičić Kaselj, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje je rekla kako bi se dekarbonizacija i prilagodba na klimatske promjene trebale desiti u velikoj mjeri do 2030. godine., a 2035. je realna godina. “Ne možemo se skroz maknuti s plina, ali se možemo razviti u različitim smjerovima - solari, dizalice topline itd. Zagreb leži na geotermalnim izvorima, nešto je dano u državnu koncesiju, ali želimo raditi i naša geotermalna istraživanja i to će nam biti prioritet u sljedećem razdoblju.” S druge strane je komentirala kako je teško imati konstruktivan razgovor o ovim temama s državom. “Dokle god ne bude stvarne suradnje s HEP-om za mogućnost razvoja centralnog toplinskog sustava, da zajedno na njemu radimo ili ga čak preuzmemo kao Grad, ne možemo pričati o dekarbonizaciji. Ali, moramo ići u tom smjeru, nema alternative, Zagreb mora biti u mogućnosti upravljati razvojem toplinskog sustava i modernizirati ga”, rekla je Kaselj.

Rekla je i kako Grad ima sigurne financije i sredstva za program za energetsku obnovu zgrada i da će dati subvencije za prelazak ciljanim skupinama. “Fokusirani smo ove godine na gradske zgrade, započet je jedan ciklus i to je 3-4 godine obnova javnih zgrada. Imamo preko 200 gradilišta otvorenih u gradu, no odraditi infrastrukturne projekte će biti izazov jer fali ljudi. Usvojili smo i programe smanjenja energetskog siromaštva i namjeravamo raditi s drugim dionicima na tom pitanju”. Od sljedeće se godine nada progamu koji će ciljano poticati obnovljive izvore energije i mjera učinkovitosti. “Postoji već radna skupina koja radi na tome, no trebali bi biti brži”, naglasila je. 

Na konferenciji je gostovala i Jasna Pipunić, predsjednica Sindikata gospodarstva - SING u sklopu INA Grupe, koja je rekla kako u svom programu imaju stavku koja se odnosi na prekvalifikaciju i doškolovanje te kako je sindikat radnicima spreman u tome pomoći. “To nije lako. Naši članovi bi se trebali prekvalificirati, a to nije lako za ljude koji se s nekim poslom bave 20 do 25 godina. Tranzicija treba biti uključiva.”

Jedan od zaključaka Socijalne analize, kazala je Boromisa, jest da se mjerama trebaju obuhvatiti osobe i kućanstva koja trenutno nisu u riziku od siromaštva, ali bi zbog gubitka posla i starije životne dobi mogli postati ugroženi. Procijenjeno je da bi do 15.000 radnika i radnica u plinskom sektoru moglo biti suočeno s gubitkom posla zbog deplinofikacije. Potrebna sredstva za provedbu plana pravedne tranzicije za zaposlene u plinskom sektoru, što obuhvaća naknade i vaučere za obrazovanje, procijenjena su na 61,5 milijuna eura. “S druge strane, deplinofikacija bi mogla, u konzervativnoj procjeni, dovesti do stvaranja 10.000 radnih mjesta godišnje. Posebno je značajan potencijal za stvaranje lokalnih radnih mjesta i smanjivanje siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj koja je najugroženija”, naglasila je Boromisa.

Pipunić je istaknula kako INA odgovara svojim vlasnicima i da se od nje očekuje da investira. “Ne može se u tome previše žuriti. Na nama je da osvijestimo radnike da je potrebna promjena.” Na pitanje o suradnji, rekla je kako tu vidi civilno društvo koje može dati jedan pogled iz vana. “Taj pogled nama u sindikatima neće biti primaran, ali iz aspekta klimatskih promjena je izuzetno važan.” I Pavičić Kaselj je rekla kako ne mogu funkcionirati bez suradnje sa svim dionicima u sektoru energetike i civilnim društvom. “No, tek kad prođu lokalni izbori možemo govoriti o ozbiljnim aktivnostima za budućnost.”

Boromisa je zaključila kako postoji manjak sustavne koordinacije između različitih tijela na nacionalnoj razini, posebno resora energetike i socijalnih politika. “Proces je manjkav, institucije nemaju kapaciteta, a vjerojatno su podložni i utjecaju lobija.” Rekla je i kako Grad Zagreb ima ograničene alate za ostvarenje promjena. Naime, krenuo je s inicijativom za energetske zajednice građana, ali je to stalo jer nacionalni propisi ne omogućuju adekvatno funkcioniranje takvih zajednica. S druge strane, kazala je kako lokalne zajednice mogu napraviti dosta. “Imamo primjere pozitivnih iskoraka poput Krka. Ali, naravno da je potreban pravni okvir koji to omogućava. Užasno je važna ne samo izgradnja kapaciteta i vještina radnika, nego i da uspijemo osnažiti zajednice da npr. zajednički ulažu u svoju zgradu, u unapređenje svog kvarta”, istaknula je Boromisa.

Mileta je naglasila kako Zelena akcija želi ući u dijalog s radnicima, sindikatima, onima na margini i onima van zagrebačkog centra moći, ruralnim krajevima koji su često zanemareni i ova je konferencija prava prilika za to. “Želimo jasno iskomunicirati da namjera tzv. zelene tranzicije, i time naša, nije nikome ništa uzeti, naprotiv, želimo da se omogući bolji život ljudima. Želimo da se sustav transformira na način da bude bolje svima, da se redistribuira bogatstvo i da u nadolazećim desetljećima imamo nastanjiv planet. Ugroza klimatskih promjena neće nestati, a nedjelovanjem će postati samo gore. Mi možemo i moramo bolje.”

Cijelu analizu pronađite na poveznici. 

Fotogalerija se nalazi ovdje.