Uoči summita Inicijative triju mora u Dubrovniku, 47 organizacija upozorava da će realizacijom najavljenih projekata, umjesto pukog zamjenjivanja ruskog plina, zapravo doći do značajnog povećanja potrošnje plina u regiji i produbljivanja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva.
U zajedničkoj izjavi, organizacije upozoravaju da će realizacijom najavljenih projekata, umjesto pukog zamjenjivanja ruskog plina, zapravo doći do značajnog povećanja potrošnje plina u regiji i produbljivanja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva.
Već nekoliko godina SAD gura projekte poput interkonektora Grčka-Sjeverna Makedonija, terminala za ukapljeni plin (LNG) u Crnoj Gori i Albaniji te južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Hrvatska podržava projekt južne plinske interkonekcije s Federacijom Bosne i Hercegovine, a na ovotjednom summitu planiran je sporazum Hrvatske i BiH o izgradnji.
Podsjećamo, nedavno je u BiH došlo do hitnog usvajanja zakona kojim se za investitora u plinovod, umjesto državne kompanije BH-Gas, odabrala nedavno osnovana američka kompanija AAFS, blisku predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu na što su oštro reagirale organizacije civilnog društva i energetski stručnjaci. EU delegacija u BiH je također upozorila vlasti BiH da je usvajanje novog zakona o južnoj plinskoj interkonekciji u suprotnosti s obvezama koje proizlaze iz procesa europskih integracija za BiH.
„Iako je politika trenutne američke administracije sve direktnija oko demontaže pravnog poretka EU te unatoč nedavnim upozorenjima Europske komisije vezano za ovaj plinovod, Hrvatska, nažalost ne vidi problem u suradnji i financiranju plinovoda do BiH za Trumpovu kliku,” kaže Luka Tomac iz Zelene akcije.
„Ako je Hrvatska kao članica EU ozbiljna u svojoj podršci BiH na putu europske integracije, koja trenutno gotovo ne koristi plin, mora odustati od podrške ovom projektu,” zaključuje Tomac.
U usporedbi s Europskom unijom u kojoj plin, unatoč smanjenju potrošnje u proteklih par godina, i dalje čini preko 20% ukupne potrošnje primarne energije, zemlje Zapadnog Balkana imaju nisku ili nikakvu ovisnost o plinu.
„Usred još jedne energetske krize uzrokovane fosilnim gorivima, nevjerojatno je da vlade još uvijek planiraju nove plinske projekte. Osim troškova koji se broje u milijardama eura, čak i prije nego što se uvrste troškovi dobave i potrošnje plina, takvi projekti vjerojatno će završiti kao beskorisna imovina koju bi građani uvelike subvencionirali“, rekla je Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch.
Gallop upozorava kako bi planiranje i izgradnja u većini slučajeva moglo potrajati cijelo desetljeće, što je prekasno za zamjenu ruskog plina, a regija nema novca ni vremena za gubljenje na tako skupe pogreške.”
Organizacije pozivaju vlade regije da se usredotoče na razvoj prikladno lociranih solara i vjetroelektrana – uz podršku postojećih hidroelektrana i snažnih mrežnih veza – za proizvodnju električne energije, kao i na toplinske pumpe, geotermalnu energiju te korištenje ambijentalne i otpadne topline za grijanje i hlađenje. Također ističu potrebu za snažnijim mjerama energetske učinkovitosti i ubrzanom elektrifikacijom sektora grijanja i prometa.
Zajednička izjava na engleskom:
https://bankwatch.org/publication/joint-civil-society-statement-as-the-latest-fossil-fuel-crisis-starts-to-bite-western-balkan-governments-must-avoid-further-gas-addiction-and-leapfrog-to-a-renewable-future
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn