Značajan dio godišnjeg odmora možda ćemo provesti na plaži, baveći se sportom ili planinareći. Međutim, jeste li znali da oprema za takve aktivnosti može sadržavati posebno zabrinjavajuće tvari koje mogu biti štetne za ljude i okoliš? Donosimo nekoliko savjeta što izbjegavati.
Sport, fizička aktivnost i rekreacija na otvorenom važan su element zdravog života. Oprema kojom se pritom koristimo također može ostaviti značajan utjecaj na zdravlje. Naime, oprema za sport i rekreaciju može sadržavati posebno opasne tvari. Tijekom bavljenja sportom ili bilo kakvom fizičkom aktivnošću, naš metabolizam ubrzava, zagrijavamo se i znojimo, što je normalan fiziološki proces u našem tijelu. Tijekom znojenja, koža luči brojne kemijske spojeve iz našeg tijela. Međutim, ona tada može i puno intenzivnije apsorbirati kemikalije koje mogu biti prisutne, primjerice u sportskoj odjeći ili opremi s kojom dolazimo u kontakt, kao što su podloge za vježbanje. Osim apsorpcije putem kože, neke štetne kemikalije u organizam možemo unijeti i tako da ih udahnemo jer su hlapive ili su prisutne u prašini.
Materijal koji bismo primarno trebali izbjegavati ako se želimo zaštititi od štetnih tvari jest mekana plastika. Ona je često prisutna u opremi za sport i rekreaciju, a može sadržavati reprotoksične plastifikatore, postojane organske onečišćujuće tvari i kancerogene usporivače goriva. U to smo se uvjerili nakon testova koji su na razini Europe provedeni prošle godine u sklopu projekta LIFE AskREACH – u jednoj pilates lopti i u jednoj vijači pronađene su visoke koncentracije ftalata. Osim toga, brzim uvidom u SCIP bazu podataka Europske agencije za kemikalije može se vidjeti, primjerice, da sportska obuća sadrži reprotoksične tvari, lopte sadrže endokrine disruptore, a sportski satovi sadrže i po nekoliko posebno zabrinjavajućih tvari.
Dok se bavimo sportom, istovremeno smo u kontaktu s različitom sportskom opremom – nosimo sportske hlače i majice, rukavice, tenisice i znojnike, ležimo na specijalnim podlogama, udaramo lopte ili dižemo utege, pijemo iz boce. Većina predmeta kojima se koristimo izrađena je od plastike ili plastiku sadrži u značajnom udjelu. Plastika se izrađuje od fosilnih goriva, ali takva „čista“ plastika (izrađena od tako prljavih materijala) često nam nije korisna jer nema odgovarajuća svojstva. Kako bi bila prilagođena našim potrebama, u nju se dodaju razni aditivi. Jedna skupina aditiva su tzv. plastifikatori – tvari koje se dodaju kako bi plastika postala mekša i fleksibilnija, a upravo je to ono što često tražimo od sportske opreme.
Na primjer, kako prostirke za jogu od PVC-a ne bi bile tvrde i neprenosive, u njih se dodaju plastifikatori kao što su ftalati, koji mogu smanjiti plodnost ili uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu, alergijsku reakciju i oštećenja jetre i bubrega. Takvu prostirku treba redovito prozračivati, pogotovo ako je nova. Tijelo nikada ne bi trebalo dolaziti u kontakt s takvim materijalom, nego bi prostirku trebalo prekriti ručnikom. Zato je puno jednostavnije kupiti prostirku od nekog drugog, prirodnog i bezopasnog materijala, npr. od pamuka, vune, pluta ili jute, a isto vrijedi i za kupnju karimata.
Slične (ili iste) aditive može sadržavati oprema za plivanje i kupanje, kao što su kape za plivanje ili madraci, koluti i narukvice na napuhavanje.
Dobar indikator da proizvod sadrži te tvari može biti njegov miris. Naime, kad pomirišite takve proizvode, ponekad ćete osjetiti prepoznatljiv „miris plastike“. No, to nije miris plastike, već miris aditiva, a oni su često štetni.
Takve tvari općenito ćete najjednostavnije izbjeći tako da kupujete proizvode od prirodnih materijala kad god je to moguće – umjesto opreme s plastičnom drškom možete kupiti opremu s drvenom drškom, utege presvučene plastikom možete zamijeniti klasičnim čeličnim utezima, plastične podloge možete zamijeniti podlogama od pluta.
Ako nikako ne možete pronaći alternativu, proizvođača ili trgovca možete pitati sadrži li proizvod ikoju posebno zabrinjavajuću tvar. Prema uredbi REACH, on vam na taj upit mora odgovoriti ako proizvod sadrži ikoju posebno zabrinjavajuću tvar u masenom udjelu većem od 0,1 posto.
Kako bismo vam olakšali informiranje i slanje takvih upita, u sklopu projekta LIFE AskREACH razvili smo aplikaciju Scan4Chem. Aplikacija omogućuje slanje automatski generiranog, zakonski obvezujućeg, upita u svega nekoliko koraka.
Takvi upiti signalizirat će proizvođačima i trgovcima da je potrošačima stalo do sigurnosti proizvoda.
Zelena akcija tokom kolovoza organizira novi krug natjecanja u slanju upita o PZT-ima u proizvodima.
Pošaljite upite pomoću Scan4Chem aplikacije i osvojite termosicu i kutiju za ručak!
Pomoću aplikacije skenirajte proizvode i proizvođačima pošaljite upite o posebno zabrinjavajućim tvarima. Zatim nama pošaljite screenshot (snimku zaslona) svoje Scan4Chem statistike za lipanj koju možete vidjeti u aplikaciji pod 'Moj profil' (My profile).
Screenshot nam pošaljite najkasnije do 1. 9. mailom na: askreach@zelena-akcija.hr. Nagradit ćemo tri osobe koje pošalju najviše upita. Imena pobjednika objavit ćemo 5. 9.
Preuzmite aplikaciju i skenirajte za promjenu!
*****
Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta AskREACH (No. LIFE16 GIE/DE/000738) financiranog kroz Life+ program Europske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Zelene akcije i ne predstavlja nužno stajalište Europske unije. Provedbu projekta LIFE AskREACH u Hrvatskoj sufinanciraju Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade RH.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn