Ovaj tjedan u Bruxellesu se održava nova, šesta runda pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), najvećem sporazumu o slobodnoj trgovini u ljudskoj povijesti. Deklarativna svrha ovog sporazuma jest povećati trgovinsku razmjenu između dvije najmoćnije privrede svijeta, SAD-a i EU, snižavanjem ili potpunim uklanjanjem carina, što bi navodno trebalo rezultirati novim gospodarskim zamahom, otvaranjem novih radnih mjesta i sl.
No, s obzirom na to da su carine već sada vrlo niske, kritičari sporazuma upozoravaju kako je njegov stvarni cilj uklanjanje preostalih prepreka trgovini harmoniziranjem zakonodavstva, pri čemu će najvjerojatnije doći do deregulacije i snižavanja standarda s obje strane Atlantika. Razlogu za zabrinutost pridonose i tajnovitost i netransparentnost samog procesa, pri čemu javnost informacije o sadržaju pregovora dobiva na kapaljku, uglavnom preko dokumenata koji slučajno procure u javnost. Analiza koju su nedavno objavili Friends of the Earth upozorila je na istaknutu ulogu korporativnih lobista u pregovorima.
Potpisivanje TTIP-a moglo bi imati negativnih posljedica po pet područja od presudne važnosti: hranu i poljoprivredu, zaštitu okoliša, radno zakonodavstvo, financijsku regulaciju i zaštitu podataka.
Na području hrane i poljoprivrede, prilagođavanje europskih standarda, u pravilu znatno nižim američkim standardima, moglo bi rezultirati širenjem GMO-a europskim poljima, uvozom mesa tretiranog hormonima i drugim kemikalijama, kao i mesa dobivenog od kloniranih životinja, odobravanjem uporabe pesticida trenutno zabranjenih u EU te nižim standardima zaštite prava životinja. TTIP bi mogao imati negativnih posljedica i po lokalnu poljoprivrednu proizvodnju putem pravila o javnoj nabavi, pri čemu se na favoriziranje lokalnih proizvoda gleda kao na prepreku trgovini.
Situacija nije mnogo bolja ni na području fosilnih goriva i klimatskih promjena. Dokument koji je nedavno procurio u javnost razotkrio je nastojanja EU da olabavi američke restrikcije na izvoz sirove nafte i zemnog plina, omogućavajući time lakši uvoz ovih energenata na europsko tržište. Umjesto da svoje djelovanje usmjeri na povećanje energetske neovisnosti poticanjem razvoja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, EU bi ovakvim pregovaračkim pozicijama mogla doprinjeti povećanju isplativosti daljnje eksploatacije i trgovine fosilnim gorivima, pridonoseći time zaoštravanju globalnih klimatskih problema.
Unatoč obećanjima o novom gospodarskom procvatu koji će uslijediti nakon potpisivanja ovog sporazuma, predložena dodatna deregulacija financijskog sektora, kao i smanjivanje radničkih prava, mogli bi dovesti do pogoršanja trenutne ekonomske i socijalne krize.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn