Pred TE „Plomin C“ je i dalje niz prepreka

Ono što se nije promjenilo su činjenice koje i dalje dokazuju kako je „Plomin C“ neisplativ i štetan projekt čiju provedbu ćemo nastaviti osporavati. Navedene činjenice su:

• Planiran ugovor između HEP-a i investitora u „Plomin C“, kojim će se HEP obvezati na dugoročno kupovanje minimalno 50% električne energije najvjerovatnije će biti nelegalan jer je u suprotnosti s pravilima EU, sukladno zaključku pravne analize koju je napravilo mađarsko udruženje okolišnih pravnika Environmental Management and Law Association.
• Električna energija koju proizvode TE na ugljen je izrazito skupa, tako da bi „Plomin C“ rezultirao s porastom cijene za građane. Konkretno, cijena jednog MWh električne energije iz termoelektrane na ugljen je oko 70 eura, dok je prosječna cijena iste količine električne energije na međunarodnom tržištu oko 35-40 eura. U prilog neisplativosti TE na ugljen govori i podatak da su Svjetska banka, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj gotovo u potpunosti prestale financirati nove termoelektrane na ugljen. Također, Japanska banka za međunarodnu suradnju (JBIC) te čak 9 velikih međunarodnih komercijalnih banaka nam je odgovorilo da nisu uključeni u ovaj projekt.
• Prema zaključku Greenpeacove analize o troškovima Plomina C na ljude i okoliš, ova TE će svake godine uzrokovati oko 17 preuranjenih smrtnih slučajeva te nekoliko tisuća napadaja astme i slučajeva bolesti dišnih putove
• Istraživanje stavova javnosti iz lipnja ove godine, kojeg je provela agencija IPSOS, pokazalo je kako se ovoj TE protivi čak 64% hrvatskih građana, dok je podržava samo 22%.
• I dalje traje postupak pred Ustavnim sudom kojim nastojimo obnoviti sudski proces protiv „Plomina C“ pred Upravnim sudom u Rijeci, a u narednih mjesec dana zatražit ćemo i poništenje lokacijske dozvole za ovaj projekt.

U narednom periodu intenzivirat ćemo aktivnosti usmjerene na odabrane investitore i banke, argumentirajući im negativan utjecaj ovog projekta na klimatske promjene i zdravlje građana, njegovu neisplativost kao i pravne prepreke, objašnjavajući im da su Hrvatskoj potrebne investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, a ne ulaganja u termoelektranu na uvozni ugljen.