Na problemu gospodarenja otpadom zakazale su sve institucije

Jučerašnja sjednica Gradske skupštine nije donijela nikakvo rješenje ovog problema, pa tako nije rezultirala čak niti dogovorom o posebnoj sjednici na kojoj bi se raspravljalo o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. Iako već godinama postoji inicijativa za održavanje takve sjednice, ona nije zakazana čak niti nakon nedavnih turbulentnih događaja na Jakuševcu. Na žalost, jučer u Skupštini se moglo čuti samo odbacivanje odgovornosti Gradonačelnika i skupštinske većine za propuste u posljednjih 12 godina, iako su obje strane itekako odgovorne za nastalu situaciju.

Grad Zagreb je prije 3 godine pokrenuo proces izrade Plana gospodarenja otpadom, koji do danas nije završen, što je dovelo do neodržive situacijom u kojoj se količina otpada na Jakuševcu svake godine povečava za oko 300.000 tona. Iako je izrada Plana obaveza temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, Grad Zagreb se oglušio na ovu odredbu. Ovaj ogroman propust gradonačelnika Bandića se događa pred očima Gradske skupštine, koja nije preuzela aktivnu ulogu u rješavanju problema gospodarenja otpadom, i tek jučer je prozvala gradsku upravu zbog neizrađenog Plana čije donošenje kasni već 3 godine. Kao što smo spomenuli, Gradska skupština u istom tom periodu propušta organizirati tematsku sjednicu o gospodarenju otpadom, iako inicijativa za istu postoji već godinama. Odgovornost za nastalu situaciju ima i Ministarstvo zaštite okoliša, koje nije u punoj mjeri koristilo odredbe Zakona o otpadu, te prisililo Grad Zagreb na odgovorno ponašanje prema ovom problemu. Npr. koliko nam je poznato, Ministarstvo nije kaznilo Grad Zagreb zbog činjenice da u propisanom roku nije usvojio Plan gospodarenja otpadom.

Iako cijelo vrijeme predlažemo rješenje za ovaj gorući problem, Grad uporno odbija sve konstruktivne prijedloge. Rješenje se sastoji od 4 glavna koraka:

• Uvođenje mjera za smanjenje nastanka otpada poput naplaćivanja prema količini otpada, a ne prema kvadraturi kućanstva/poduzeća;
• Uvođenje mjera za povećanje recikliranja/kompostiranja otpada poput skupljanja sortiranog otpada «od vrata do vrata»;
• Izgraditi sortirnice otpada, kompostanu i postrojenje za bioplin, u kojima bi se odvajale različite vrste otpada koji se može reciklirati;
• Izgradnja postrojenja za mehaničko – biološku obradu otpada, kojim se od ostatnog otpada (onog koji nije odvojen u primarnoj selekciji) dodatno izdvajaju vrijedne sirovine. Rezultat obrade je potpuno intertan otpad koji se bez ikakve opasnosti može odložiti, za razliku od toksičnog pepela koji nastaje kao produkt rada spalionice, tj. termičke obrade otpada.

Ovim koracima postojeća se količina otpada može smanjiti za preko 80%, dok postrojenje za termičku obradu otpada, tj. spalionica, može smanjiti količinu otpada za maksimalno 70%, uništavajući pri tome vrijedne sirovine koje se nalaze u otpadu. Iako se trenutno u Zagrebu odvaja tek 25% otpada, problem se može početi rješavati relativno brzo. Primjerice, u novozagrebačkoj „Mamutici“ se u sklopu pilot-projekta odvojenog prikupljanja otpada u roku od godine dana količina otpada koji se odvozi na odlagalište smanjila za dodatnih 20%, povećavajući ukupnu količinu reciklaže na 45%. Ovaj iznos se daljnjim mjerama može povećati i do 70%, kao što je slučaj u Austriji. Nakon toga se od ostatnog otpada i dalje mogu izvući vrijedne sirovine pomoću mehaničko-biološke obrade, i time dodatno smanjiti količine otpada koji se odlaže. Navedeni sustav je ne samo jeftiniji od gradnje spalionice nego ga je moguće i brže ostvariti.

Ovakav sustav gospodarenja otpadom bi u razumnom roku omogućio zatvaranje odlagališta na Jakuševcu, što je već niz godina zahtjev i lokalnih stanovnika i udruga za zaštitu okoliša.