hr en
  • promijeni kontrast
  • promijeni pismo

Grad Zagreb ne smije ići u smjeru spaljivanja miješanog otpada!

Cover web  6

Zelena akcija od Grada Zagreba zahtijeva da se među rješenjima za obradu miješanog otpada razmotri i postrojenje za sortiranje koje ne rezultira spaljivanjem otpada.

“Drago nam je da Grad Zagreb nakon dugogodišnjeg nemara napokon kreće u proces koji će rezultirati zatvaranjem odlagališta Jakuševec. Međutim, nudeći samo opcije koje uključuju pripremu miješanog otpada za spaljivanje, odnosno proizvodnju tzv. goriva iz otpada, Ekonerg, kao izrađivač studije, nudi loše alternative na koje Grad ne smije nasjesti”, komentirali su iz Zelene akcije jučerašnje predstavljanje studije izvodljivosti za budući Centar za gospodarenje otpadom. 

Radi se o pseudo-znanosti i nevažećim i neispravnim argumentima kojima se prikriva poslovni interes za izgradnju spalionica. Neprihvatljivo je da se odabire takvo postrojenje pod izgovorom da će i drugi planirani centri u Hrvatskoj imati tehnologije koje će rezultirati ostatkom koji se mora negdje spaliti. Također, činjenica da se u svim postrojenjima, koje je projektirao Ekonerg, otpad priprema za spaljivanje indikativna je i zabrinjavajuća. “Postoje znatno bolja rješenja za miješani otpad primijenjena diljem EU, a koja ne uključuju spaljivanje”, naglasili su iz Zelene akcije. 

Zelena akcija, kao članica svjetske mreže za alternative spaljivanju GAIA (eng. Global Alliance for Incinerator Alternatives), protiv je izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) koje priprema otpad za spaljivanje u spalionicama, cementarama, termoelektranama ili drugim energetskim postrojenjima. Bilo koja vrsta spaljivanja otpada donosi iznimne štete za okoliš i zdravlje, što je dokazano na brojnim primjerima u Hrvatskoj i inozemstvu, poput cementara u Koromačnom u Istri, Lukavcu u Bosni i Beočinu u Srbiji, spalionica u Španjolskoj i Češkoj itd

Rješenje za miješani otpad treba se temeljiti na najboljim dostupnim tehnologijama koje se primjenjuju diljem EU. To su postrojenja za sortiranje miješanog otpada visoke učinkovitosti koja izvlače više od 70 posto sirovina za reciklažu, a ostatak neutraliziraju da se može koristiti u građevinskoj industriji i za razne vrste sanacija, a minimalan dio sigurno odložiti na odlagalište biološki neaktivne mase. “To je prava kružna ekonomija, a ne investiranje u spaljivanje otpada koje je skupo i okolišno i zdravstveno štetno”, dodali su iz Zelene akcije. Takve projekte već nekoliko godina ni EU ne želi financirati. ”EU je jasno poručila da će oni koji spaljuju otpad uskoro morati plaćati porez za štetne emisije, što će donijeti dodatne enormne troškove”, pojasnili su iz udruge.  

Primjeri neučinkovitih MBO postrojenja u Ljubljani i Sofiji, na koje se referira Grad, ne bi trebali biti uzor, nego upozorenje da se ne ponavljaju iste greške. Takva postrojenja ne rješavaju problem, već donose nove probleme budući da prisiljavaju na izgradnju spalionica koje onda ne žele financirati ni EU niti razvojne banke, što se pokazalo nedavno na primjeru Sofije.

Niz velikih europskih gradova poput Barcelone, Munchena, Kiela i Leipziga, koje vode zeleno i lijevo orijentirani političari, odlučio se na maksimalno smanjenje i recikliranje otpada kako bi izbjegli potrebu za izgradnju novih postrojenja za spaljivanje otpada ili zatvorili postojeća. “Nadamo se da će tim putem ići i Grad Zagreb, unatoč pritiscima poslovnih lobija i lošoj nacionalnoj politici. Zagreb ima priliku da dokaže kako je bolja politika gospodarenja otpadom, bez spaljivanja, moguća”.

Zelena akcija će biti snažno protiv bilo kojeg rješenja gospodarenja otpadom koje uključuje spaljivanje, kao što je bila i posljednjih više od dvadeset godina. “Borit ćemo se za održiva rješenja koja su ostvariva čak i u okviru trenutno lošeg normativnog okvira koji je obilježen partikularnim poslovnim interesima i političkim opstrukcijama koji te interese opslužuju”, zaključili su iz Zelene akcije.

Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.

Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.