Grad Zagreb ne smije ponoviti tuđe greške skupim ulaganjem u spaljivanje otpada, već treba odabrati rješenja koja će omogućiti zatvaranje Jakuševca bez štete za ljudsko zdravlje i okoliš.
- Organizacija
- Aktivnosti
- Baza znanja
Grad Zagreb ne smije ponoviti tuđe greške skupim ulaganjem u spaljivanje otpada, već treba odabrati rješenja koja će omogućiti zatvaranje Jakuševca bez štete za ljudsko zdravlje i okoliš.
Poruka je to koju je danas ispred zgrade Uprave Grada Zagreba uputila Zelena akcija. S obzirom da se Studijom izvodljivosti za zagrebački Centar za gospodarenje otpadom razmatraju isključivo tehnologije koje bi rezultirale spaljivanjem otpada, aktivistkinje i aktivisti Zelene akcije performansom su prikazali zdravstvene, financijske i okolišne štete koje bi ono uzrokovalo. Postavili su rekvizit u obliku energane te slikovito prikazali posljedice spaljivanja.
Marko Košak iz Zelene akcije je istaknuo značaj izgradnje postrojenja za zbrinjavanje otpada, poput sortirnice i kompostane, koje je Zagreb odavno trebao imati. Međutim, ne slaže se s odabirom tehnologija za obradu miješanog otpada. “Zagreb ne smije pristati na lošu tehnologiju pod izgovorom da je već primijenjena u drugim hrvatskim županijama. Neprihvatljivo je da se unatoč poznatim štetama, koje spaljivanje otpada donosi, ne razmatraju bolja rješenja”, poručio je Košak. Zelena akcija zahtijeva da se Studija unaprijedi uključenjem najboljih dostupnih tehnologija koje miješani otpad visokoučinkovito sortiraju u sirovine za reciklažu, a ostatak neutraliziraju za građevinsku industriju i sanacije, uz odlaganje minimalnih količina.
Košak je naglasio kako je planirano plaćanje odvoza otpada na spaljivanje u cementare, termoelektrane i druga industrijska postrojenja financijski neodrživo. To je dokazano i na primjeru centara Marišćina i Kaštijun pa je izgradnja spalionice otpada veoma izgledan sljedeći korak. “Naznaka tome jest i činjenica da su pripremne radnje za izgradnju energane na dnevnom redu sjednice Gradske skupštine 29. veljače. No, energana je samo uljepšan naziv za spalionicu čime se nastoje prikriti brojni problematični aspekti, dokazani diljem Europe”, rekao je Košak.
Osim štete za zdravlje zbog dioksina i furana, koji se oslobađaju spaljivanjem i skupoće zbrinjavanja toksičnog pepela, energane imaju i niz drugih problema. Naime, resursi koji se spaljuju mogli bi se iskoristiti kao sirovina, zbog čega EU od 2021. više ne financira izgradnju novih postrojenja za spaljivanje otpada. Također, spaljivanjem se u zrak ispuštaju velike količine ugljikova dioksida što negativno utječe na klimu. EU je stoga prošle godine donijela odluku prema kojoj će se emisije stakleničkih plinova, nastale spaljivanjem otpada, uskoro početi naplaćivati. “Gradovi diljem Europe su zato krenuli prema zatvaranju postojećih spalionica ili su odustali od planova za izgradnju novih. Zagreb treba slijediti njihov primjer”, istaknuo je Košak.
Zelena akcija poziva Grad Zagreb da unaprijedi Studiju izvodljivosti te je potom uputi na javno savjetovanje kako bi stručna javnost mogla sudjelovati u raspravi o najboljim rješenjima za Zagreb. “Rješenja koja predlažemo valja potom uključiti u novi plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, kojeg je potrebno izraditi u što kraćem roku. To je preduvjet za daljnje korake prema izgradnji potrebne infrastrukture za zatvaranje Jakuševca”, zaključio je Košak.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn