Lex LNG ima za cilj zaobići otpor lokalne zajednice!

Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije danas su pred Hrvatskim saborom pozvali zastupnike i zastupnice da glasuju protiv Zakona o LNG-u.

“Nedopustivim smatramo da se ovaj Zakon donosi po hitnom postupku, što za sobom povlači dodatno smanjenje vremena za parlamentarnu pa time i javnu raspravu. Također, nije naveden niti jedan valjan razlog zbog čega je potrebno ovaj propis donijeti po hitnom postupku”, komentirala je Marija Mileta iz Zelene akcije. “Smatramo kako je njegova jedina svrha zaobići otpor od strane lokalne i regionalne zajednice te skratiti postupke predviđene propisima za koncesioniranje. Nadamo se kako će zastupnici_e uvidjeti štetnost ovakvog Zakona te da za njega neće glasovati”, dodala je.

Prijedlog zakona je na javnoj raspravi bio svega 15 dana. To je suprotno odredbama Zakona o zaštiti okoliša koji propisuje minimalan rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona i provedbenih propisa koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš. Nesporno je kako se ovdje radi o propisu koji će svakako imati vrlo značajan utjecaj na okoliš.

Grubo poricanje bilo kakvih rizika i negativnih učinaka ovakvog investicijskog projekta po građane i građanke, okoliš, gospodarstvo i demokraciju u cjelini vidljivo je kako u proceduri pripreme Zakona, tako i u nizu njegovih odredbi.

Osobito je opasno što je ovaj Zakon, sam po sebi, podloga za davanje pomorskog dobra u koncesiju na čak 99 godina i to jednom investitoru kojeg se stavlja u povlašten položaj, a koji u bliskoj budućnosti možda neće ni biti u stopostotnom državnom vlasništvu.

“Apsolutno nije jasno na temelju kojih kriterija je procijenjeno da je koncesija na tako dugo razdoblje nužna. Dodatno, smatramo kako je naknadno ubacivanje visine naknade za lokalnu i regionalnu samoupravo samo pokušaj kupovanja njihove šutnje”, kazala je Mileta.

Ono što dodatno zabrinjava jest da Prijedlog zakona predviđa isplatu godišnje naknade za sigurnost opskrbe tvrtki LNG Hrvatska ako se ne ostvare dovoljne količine plina. Za usporedbu, trošak plutajućeg LNG terminala kod grada Livorno u Italiji je od inicijalnih 200 milijuna eura, na kraju koštao oko 900 milijuna eura. Dodatno, i tamo je donesen poseban zakon u kojem stoji kako će država pokriti 71,5 posto izgubljenih prihoda. Pojednostavljeno, građanima i građankama Italije su se povećali računi kao posljedica ovog zakona i to za terminal koji uopće nije funkcionalan, već služi kao skladište plina. “Na koji će se način garantirati da se u Hrvatskoj neće dogoditi slično odnosno da neće poskupjeti računi? Ovaj Zakon nas kao građane i građanke na nikakav način ne štiti”, komentirala je Mileta.

U Prijedlogu zakona stoji i kako projekt izgradnje LNG terminala na otoku Krku predviđa dvije faze izgradnje od kojih prva faza obuhvaća plutajući terminal, a druga kopneni. “Prema tumačenjima Direktive o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, zabranjeno je jedan zahvat dijeliti na više manjih kako bi se prividno smanjio njihov ukupni utjecaj na okoliš. Zbog toga kao i drugih manjkavosti studije utjecaja na okoliš, 18. svibnja smo uputili tužbu Upravnom sudu u Rijeci kojom tražimo poništenje rješenja o prihvatljivosti zahvata plutajućeg LNG terminala za okoliš”, dodala je Marija Mileta.

Zelena akcija apelira na saborske zastupnice i zastupnike da uvaže komentare građanki i građana te da ne donesu ovaj kontroverzan Zakon. Njegova je jedina svrha ubrzati provedbu projekta koji nije u javnom interesu te koji je okolišno neprihvatljiv i ekonomski neisplativ.