Hrvatski plan za dekarbonizaciju prometa među najgorima u EU!

Ova porazna tvrdnja rezultat je danas objavljene analize federacije Transport & Environment sa sjedištem u Briselu, čiji su stručnjaci analizirali prometni aspekt Nacionalnih energetsko-klimatskih planova (NECP-ova) svih 28 država članica EU. Iako je takav rezultat donekle i očekivan, s obzirom da je za proces zadužen ministar Ćorić koji ovakve teme ne razumije, svejedno je nužno znatno unaprijediti Plan te ga onda uistinu i provesti.

NECP je dokument kojeg svaka država članica EU mora izraditi s ciljem dostizanja europskih ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova, a odnosi se na period od 2021. do 2030. godine. Prije šest mjeseci su sve članice EU morale poslati radne verzije NECP-a Europskoj komisiji. Idući tjedan će Komisija objaviti izvještaj s analizom pristiglih planova, a do kraja godine će sve države trebati poslati finalne verzije.

Najkvalitetniji  NECP ima Nizozemska koja npr. planira zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša od 2030. godine, a na drugom i trećem mjestu su Velika Britanija i Španjolska. S druge strane, Hrvatska je na niskom 26. mjestu.

Naime, u hrvatskom planu nema nikakvih mjera za dekarbonizaciju teretnog cestovnog prometa, autobusnog prometa, kao ni pomorskog ni zračnog prometa. Ignoriranjem ovih emisija u startu je nemoguće ostvariti zadovoljavajući učinak. U ostalim podsektorima prometa, iako se donekle spominju relativno prihvatljivi ciljevi, najčešće sasvim izostaju konkretne mjere koje bi te ciljeve zaista mogle i ostvariti. Npr. spominje se potreba razvoja intermodalnog prometa, za gradski promet predviđa se razvoj mreže javnih bicikala i biciklističke infrastrukture, planira se promocija izrade Planova održive mobilnosti za gradove, ali u svemu tome nedostaju detalji planirane provedbe. Zbog toga je izgledno da zapravo i ne postoji stvarno opredjeljenje da se provedu brojne mjere dekarbonizacije prometa. Iako je deklarativni plan hrvatskog NEPC-a smanjiti emisije za 32%, mjere koje se predviđaju ovim planom jasno pokazuju da ovaj cilj s takvim površnim mjerama nikako ne može biti ostvaren.

Slično kao i u Energetskoj strategiji RH, koja je upravo na javnom savjetovanju, glavna strategija i plan u prometu jest  odgađanje odluke. Do 2030. godine, u prometnom sektoru RH jednostavno se ne planiraju nikakvi značajniji koraci koji bi doveli do smanjenja stakleničkih emisija. Dekarbonizacija prometa je iznimno težak zadatak kojeg ćemo morati uspješno provesti, iako ga Hrvatska uglavnom ignorira. Nažalost, odgađanje odluke rezultirat će većim troškovima i kaotično ubrzanim procesom u budućnosti te većim emisijama plinova u periodu dok se tranzicija napokon ne dogodi. Zelena akcija apelira da Ministarstvo okoliša, prilikom izrade finalne verzije NECP-a, napokon shvati nužnost hitnog djelovanja i konkretnih mjera za dekarbonizaciju prometa.