Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u petak je u Stockholmu objavio sažetak petog (AR5) preglednog izvješća o najnovijim znanstvenim činjenicama o klimatskim promjenama. Izvješće ima jasan zaključak; rasprava je gotova - klimatske promjene se događaju, posljedice su sve vidljivije, učestalije i snažnije, a najveći dio krivice za njih snose ljudi. Krajnje je vrijeme za čovječanstvo da problem počne aktivno rješavati.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) nastao je 1988. na poticaj Ujedinjenih naroda, kako bi procijenio rizik od klimatskih promjena po ljude te ljudski utjecaj na promjenu klime. Radna grupa koja je napravila ovaj izvještaj (AR5) sastoji se od 600 stručnjaka i znanstvenika iz više od 30 zemalja, dok je 9200 znanstvenih radova citirano u izvješću.
Znanstvenici UN-ova panela sa čak 95%-99% sigurnošću tvrde da su ljudi najodgovorniji za promjenu klime, dok je u posljednjem izvještaju iz 2007. godine razina njihove sigurnosti bila 90 posto. Izvješće jasno potvrđuje već poznati trend globalne promjene klime, poznat kao globalno zagrijavanje, uz napomenu da je topljenje polarnog leda i predviđeni rast razine mora brže i veće nego se očekivalo iz prijašnjih izvješća. Period između 2000.-2010. je najtoplije desetljeće otkad postoje mjerenja i ukupni trend promjene temperature je i dalje usmjeren na porast.
Ljudski utjecaj na klimatski sustav je jasan. Koncentracija ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida porasli su na daleko najveće razine u posljednjih 800.000 godina. Koncentracija CO2 porasla je za 40% od predindustrijskog doba, prvenstveno kao rezultat spaljivanja fosilnih goriva, ali isto tako problemu su doprinjele i velike promjene u namjeni zemljišta poput smanjenja šumskih površina. Promjena klime je uzrokovana spaljivanjem fosilnih goriva u najbogatijem dijelu globalne populacije, dok većina negativnih posljedica najprije pogađa najsiromašnije dijelove koji imaju minimalan udio u doprinosu emisijama na globalnoj razini.
U izvješću se zaključuje da su klimatske promjene uzrok porastu razine mora te sve većem broju vremenskih i temperaturnih ekstrema - toplinskih valova i rekordnih padalina u kratkom roku, suša i nedostatka pitke vode. Uz povećanje toplinskih udara i olujnih nevremena, polarni ledeni pokrivač je iz godine u godinu sve manji, a uz sve to se povećava kiselost mora koja upijaju CO2.
Klimatske promjene već su počele utjecati na razne gospodarske sektore u Republici Hrvatskoj, a u bliskoj budućnosti imati će daleko veći negativni utjecaj na poljoprivredu, ribarstvo te turizam. Zelena akcija poziva Vladu RH da se kao nova članica EU aktivno uključi u borbu protiv ovog globalnog problema. Očekujemo da Vlada napravi zaokret u energetskoj i drugim razvojnim politikama kako bi se drastično smanjile emisije stakleničkih plinova, ali i da pokrene raspravu o strategiji klimatske adaptacije za Hrvatsku budući da će posljedice klimatskih promjena najviše pogoditi najranjivije društvene skupine.
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn