Novi nacionalni Plan gospodarenja otpadom potiče nastavak gradnje štetnih regionalnih centara i spaljivanja otpada, a zanemaruje prioritete smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja.
- Organisation
- Activities
- Knowledge
Novi nacionalni Plan gospodarenja otpadom potiče nastavak gradnje štetnih regionalnih centara i spaljivanja otpada, a zanemaruje prioritete smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja.
Okolišne organizacije i građanske inicijative okupljene u mrežu Zero Waste Hrvatska tako su ocijenile dokument upućen u javnu raspravu do 30. ožujka. Današnjom akcijom ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja upozorile su na moguće posljedice ako se trenutni prijedlog Plana usvoji. Istaknule su transparent s natpisom „Budućnost nam je crna” i satiričnim performasom ukazale na bogaćenje interesnih skupina koje traje već 18 godina. Simboličnu tortu, kao privitak uz komentare na Plan, udruge su htjele urudžbirati Ministarstvu, ali ju ono nije htjelo zaprimiti, čak i kada je policija, došavši na njihov poziv, ustanovila da nije problematična.
„Koncept regionalnih centara za smeće i spaljivanje, zacrtan 2005. godine, postao je “punoljetan”! Hrvatska je među najgorim zemljama u gospodarenju otpadom u EU. Umjesto da nauči na greškama, resorno ministarstvo nastavlja nerazumno forsirati isti sustav”, poručio je Marko Košak iz Zelene akcije. EU je već nekoliko puta upozorila Hrvatsku da treba napraviti reviziju regionalnog sustava i okrenuti se ulaganju u lokalne sustave smanjenja, ponovne uporabe i maksimalnog recikliranja i kompostiranja. „Ministarstvo ignorira bolja rješenja i novim Planom opet daje vjetar u leđa zagađivačkoj industriji. Čini se da su ministru Filipoviću važni interesi onih koji se bogate na smeću, a ne zaštita okoliša koja je u javnom interesu. S ovakvim Planom očekuje nas budućnost puna zagađenja i skupih računa”, rekao je Košak.
Prijedlogom Plana za narednih pet godina propisuje se izgradnja novih osam regionalnih centara u koje bi se prevozio otpad i pripremao za spaljivanje u cementarama, termoelektaranama, toplanama i drugim industrijskim postrojenjima. Za izgradnju centara planira se više od pet milijardi kuna. S druge strane, za prioritetno smanjenje nastanka otpada i ponovnu uporabu izdvajaju se minimalna sredstva, kao i za potrebnu lokalnu instrastrukturu za sortiranje, recikliranje i kompostiranje otpada.
Prva dva izgrađena centra, Marišćina i Kaštijun, pokazala su promašenost koncepta regionalnih centara. “Građanima u Viškovu i okolnim naseljima, zbog centra Marišćina, ugroženo je zdravlje jer žive u uvjetima smanjene kvalitete zraka. Povećane koncentracije štetnih čestica uzrokuju respiratorne probleme stanovnicima, a to potvrđuju i dvije pravomoćne presude protiv odgovornih djelatnika”, dodao je Košak. Naglasio je da isti problem zbog zastarjele tehnologije imaju stanovnici koji žive u okolici centra Kaštijun u Istri, a ako se novi Plan provede u djelo, da isto čeka i mještane drugih naselja diljem RH.
Branka Genzić Horvat iz udruge UZOR iz zagrebačkog Resnika istaknula je da je cilj izgradnje regionalnih centara za smeće oduvijek jasan, a u ovom ga Planu Ministarstvo posebno naglašava. To je masovno spaljivanje otpada u spalionicama i raznim industrijskim postrojenjima diljem RH. „Spaljivanje otpada, koliko god modernizirano bilo, štetno utječe na ljudsko zdravlje jer uzrokuje respiratorne bolesti i karcinome, a ujedno je najskuplji način obrade otpada kojeg je EU prestala financirati”, rekla je Genzić Horvat te dodala: “Nećemo se prestati boriti za javni interes, naspram interesa smećarskih profitera koji godinama pokušavaju izgraditi spalionice diljem Hrvatske”.
Siniša Bosanac iz građanske inicijative “Koprivnica kakvu zaslužujemo” istaknuo je da su planirani centri samo kopija postojećih promašaja jer se i dalje želi prevoziti smeće stotinama kilometara samo kako bi se pripremilo za skupo i štetno spaljivanje. Dao je primjer Piškornice, centra u koji bi se dovozilo smeće iz čak pet županija. “Umjesto da se ulaže u gradske sustave iskorištavanja otpada kao sirovine za novu proizvodnju, planira se gradnja centra za smeće uz samo vodocrpilište koje opskrbljuje preko 30.000 stanovnika Koprivnice. Centar Piškornica, kao i ostali, služi interesima spalioničarskih skupina pa su zato proteklih godina pokušaji gradnje spalionica sve intenzivniji. Primjerice, Sisak, Kutina, Podrute, Konjščina, Rebro itd. Ukoliko se ovaj Plan provede, nicat će kao gljive poslije kiše”, zaključio je Bosanac.
Zbog neusklađenosti s EU direktivama, neadekvatnih studija utjecaja na okoliš i nepoštivanja zakonskih načela, udruge i inicijative prisiljene su na sudske sporove i kaznene prijave. ”Napominjemo, ukoliko se prijedlog Plana temeljito ne izmijeni, iskoristit ćemo sve pravne mehanizme da zaustavimo sve nepotrebne, neprihvatljive i višestruko štetne “projekte” Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, zaključio je Košak.
U ime mreže Zero Waste Hrvatska:
Cijelu galeriju možete pronaći OVDJE.
--
Ova aktivnost dio je kampanje za poboljšanje legislative o gospodarenju otpadom u RH u sklopu projekta 'Communities go circular', kojeg financira EU u sklopu programa Citizens, Equality, Rights and Values Programme (CERV). Partneri u projektu su Zelena akcija (Zero Waste Croatia), Zelena Istra, Zero Waste Italy, KNOF i Ekologi brez meja (Zero Waste Slovenija). Izraženi stavovi i mišljenja su autorovi i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za izražene stavove. Više o projektu pročitajte ovdje.
Također, aktivnost je dio kampanje #WeChooseReuse koju predvodi Break Free From Plastic pokret, a u RH koordinira Zelena akcija.
You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn