Zagreb: EU prijestolnica smeća!

GALLERY Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1 Image 1

Pokazao je to izvještaj Europske komisije koji komparira odvajanje i recikliranje otpada u 2015. godini u glavnim gradovima EU. Takav loš rezultat posljedica je promašene gradske politike koja godinama zagovara miješanje i spaljivanje, a zanemaruje odvajanje i recikliranje otpada. Tražimo da gradska vlast donese Plan gospodarenja otpadom prilagođen građanima i zaštiti okoliša.

Kako bi predočili porazan rezultat Zagreba koji odvaja tek 1 % ukupne količine komunalnog otpada, aktivisti/ce su za vrijeme performansa istaknuli transparent „Zagreb: EU prijestolnica smeća!“ Istovremeno su prikazali usporedbu s Ljubljanom koja je proglašena prvom zero waste prijestolnicom u EU zbog odvajanja i recikliranja više od 60 % otpada. Na vremenskoj lenti prikazani su postoci odvajanja u zadnjih 10 godina koji ukazuju na stagnaciju Zagreba ispod 1% i rast Ljubljane od 8% do 65% odvajanja otpada.

Na današnjoj sjednici Gradske skupštine otpad je jedna od glavnih tema te su stoga zastupnicima pri dolasku na sjednicu podijeljene analize sustava u Ljubljani i zatraženo da se založe za donošenje Plana gospodarenja otpadom (PGO) koji će uspostaviti takav sustav. Aktivisti su slikovito istaknuli ključne korake u uspostavi kvalitetnog sustava u Ljubljani koji su se odnosili na odbacivanje ideje spaljivanja, približavanje sustava odvajanja na kućni prag, otvaranje centra za ponovnu uporabu te razvijanje kvalitetne i sustavne edukativne kampanje. Istovremeno je Zagreb godinama pokušavao progurati izgradnju spalionice te sustavno zanemarivao odvajanje i recikliranje putem neefikasnih spremnika udaljenih od građana i nepravedne naplate odvoza miješanog otpada, pa ne čudi trenutno porazno stanje.

Gradsko komunalno poduzeće Čistoća, o čijem izvješću o radu će zastupnici na sjednici raspravljati, godinama pruža vrlo nekvalitetnu uslugu i nezakonito naplaćuje odvoz otpada građanima Zagreba. Građani ne mogu sami birati veličinu spremnika i broj odvoza pa im se tako u većini slučajeva odvoze poluprazne kante nekoliko puta tjedno kako bi im se naplatili što veći računi. Istovremeno nemaju mogućnost jednostavno odvojiti otpad jer su im spremnici za odvajanje udaljeni i nedostatni, a reciklažna dvorišta često prepuna te ih ima manje od Zakonom propisanih. Nedostatkom spremnika za odvajanje i proizvodnjom velikih količina miješanog otpada za gomilanje na odlagalištu okolišu se nanosi velika šteta, a takva nebriga gradske vlasti mogla bi uskoro rezultirati povećanjem iznosa na računima građana zbog neispunjenja ciljeva odvajanja i smanjenja odlaganja na odlagalište.

Unatoč brojnim primjerima da je kvalitetan sustav odvajanja moguće uspostaviti i u gradovima većim od Zagreba poput Berlina, Londona, Milana, Praga, Dublina, Trevisa itd., kod gradske vlasti je prilikom donošenja PGO 2014. godine nedostajalo političke volje za promjenama te je čak ukinula i status vodozaštitne zone za potrebe izgradnje spalionice. S obzirom da taj PGO više nije na snazi, tražimo od gradskih vlasti da odustanu od spalionice i donesu PGO koji će osigurati spremnike za odvajanje reciklanata i biootpada na kućnom pragu, odabir volumena spremnika za miješani otpad te odabir broja odvoza tog spremnika. Na taj bi se  način uspostavila pravedna naplata otpada po volumenu proizvedenog miješanog otpada te omogućilo samostalno formiranje mjesečnih računa i postizanje većeg postotka odvajanja.

--

Izvještaj Europske komisije o odvajanju otpada u glavnim gradovima EU:
http://ec.europa.eu/environment/waste/studies/pdf/Separate%20collection_Final%20Report.pdf