U Karlovcu održana tribina o umjetnim barijerama na rijeci Korani

Radi se o rezultatima kartiranja i kategoriziranja svih umjetnih barijera duž toka Korane. Korištenjem kombinacije digitalnih karata (povijesnih i recentnih), javno dostupnih baza podataka Hrvatskih voda, podataka dobivenih na zahtjev i terenskih istraživanja (posjećeno više od sto lokacija), utvrđeno je da tok Korane presijeca više od 74 umjetnih barijera. Nekim lokacijama nije bilo moguće pristupiti jer su to privatna zemljišta ili minski sumnjiva područja. 

Radi se o približno jednoj barijeri na svakih dva kilometra riječnog toka. Osim lokacije, za barijere su zabilježeni i podaci o visini i duljini, širini korita, materijalu od kojeg su izgrađene, uporabi okolnog prostor itd. Utvrđeno je kako većina barijera nema prvobitnu funkciju. Uglavnom se radi o branama vezanim uz stare mlinove/vodenice, dok je najčešći materijal izgradnje kamen. 
Nakon predstavljanja preliminarnih rezultata, predstavnici zainteresirane javnosti imali su priliku komentirati i postavljati pitanja. Tijekom rasprave je jasno izražena zabrinutost okupljenih građana oko uklanjanja nekih barijera koje su s vremenom poprimile nove funkcije (rekreativne/kupališta) ili su oko njih s vremenom formirane nove životne zajednice zbog čega ih se može smatrati doprirodnim staništima. Osim toga, izneseno je i nekoliko konkretnih prijedloga za barijere koje bi prema okupljenima svakako trebalo ukloniti, uključujući barijeru na ušću Korane u Kupu. 

U sljedećem koraku, projektni tim će sastaviti popis barijera čije uklanjanje smatramo prioritetom, vodeći se pritom njihovim utjecajem na bioraznolikost te uzimajući u obzir stavove dionika izražene na ovoj tribini, kao i drugim sastancima organiziranim tijekom projekta. Finalni rezultati bit će predstavljeni javnosti na završnoj konferenciji koja će biti organiziranja krajem ove godine ili početkom iduće.

Uklanjanje umjetnih barijera jedna je od mjera obnove riječnih ekosustava kojom se smanjuje fragmentacija staništa, omogućava prolaz migratornim organizmima, a rijeke vraćaju u prirodni(ji) tok. Važnost ovih mjera prepoznata je i u EU Strategiji za bioraznolikost do 2030., kao i nedavno izglasanoj Uredbi o obnovi prirode - obje postavljaju cilj o osiguravanju 25.000 km rijeka slobodnog toka u EU do 2030. 
_____
Projekt financira European Open Rivers Programme, nizozemska zaklada posvećena obnovi Rijeka.