Svrha Zakona o zaštiti prirode mora biti isključivo zaštita prirode, a ne poticanje investicijske klime!
Aktivisti Zelene akcije su danas (22.3.2013.) organizirali prosvjednu akciju ispred Sabora RH, tražeći od saborskih zastupnika da se na današnjem glasovanju izjasne protiv Prijedloga zakona o zaštiti prirode. Retoriku Ministra Zmajlovića koji navodi da je cilj ovog Zakona olakšavanje investicija smatramo skandaloznom jer se poticanjem investicijske klime, što je svakako potrebno Hrvatskoj, trebaju baviti drugi propisi, a nikako ne ovaj.
Današnja akcija organizirana je kao nastavak nastojanja Zelenog foruma, mreže 45 organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša i prirode, za donošenjem jednog kvalitetnog i provedivog zakona koji će unaprijediti upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Članice Zelenog foruma svojim su primjedbama i sugestijama upućenim klubovima zastupnika, te relevantnim radnim tijelima Sabora, već ukazivale na nedostatke predloženog Zakona.
Izrada Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti prirode trajala je gotovo godinu dana, a kako je evidentno da je Zakon, od javne rasprave do danas, prošao brojne izmjene, smatramo da je nužno provesti novu javnu raspravu! U protivnom, ovakvim su postupanjem povrijeđene odredbe Zakona o zaštiti okoliša, koji nalaže da javnost ima pravo sudjelovati u donošenju tzv. okolišnih propisa u periodu od minimalno 30 dana.
Veliki je nedostatak Prijedloga i to što način na koji je propisano sudjelovanje javnosti prilikom provedbe Ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, a za one zahvate za koje neće biti obvezna studija utjecaja na okoliš, nije sukladan Zakonu o zaštiti okoliša te Arhuškoj konvenciji. Naime sudjelovanje javnosti predviđeno je samo tijekom postupka Glavne ocjene zahtjeva, dok kod donošenja prethodne ocjene nije definiran čak niti način informiranja javnosti.
Smatramo neprihvatljivim činjenicu kako se ekološka mreža ovim zakonskim prijedlogom de facto ukida! Ulaskom u Europsku uniju ekološka mreža postaje mreža Natura 2000, a ta će mreža pokrivati značajno manju površinu teritorija od ekološke mreže. To će u praksi značiti kako će brojna područja od nacionalnog značaja biti izdvojena iz procedura Ocjena prihvatljivosti strategija, planova, programa i zahvata, kao primjerice područje rijeke Gacke i područje Srđa.
Također, Prijedlogom ponovo nisu definirani jasni pravni mehanizmi za reguliranje gospodarskog ribolova i upravljanje pomorskim dobrom u zaštićenim područjima. Time je opet propuštena prilika riješavanja problema preklapanja nadležnosti ministarstava i nemogućnosti javnih ustanova koje upravljaju ovim područjima da učinkovito reguliraju aktivnosti ključne u zaštiti morskog okoliša, poput ribolova i sidrenja.
I na kraju, Zelena akcija upozorava kako ovaj Prijedlog zakona ne ide u smjeru priznavanje tzv. ICCA područja(1) bez obzira što je 7. Konferencija stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (2004.) eksplicitno zatražila od članica potpisnica (među kojima je i RH) da identificira, prizna i podrži ICCA područja i pronađu načine kako ih najbolje uklopiti u postojeće sustave zaštićenih područja. To je bitno stoga što tamo gdje očuvanje prirode direktno ovisi o aktivnostima zajednice, kao npr. u slučaju pašnjačke zajednice, ta ista zajednica mora imati i mogućnosti donositi upravljačke odluke.
----
1. “Indigenous peoples’ conserved territories and community conserved areas” - Područja očuvana zalaganjem starosjedilačkih naroda i područja očuvanja zalaganjem zajednica