Što je SLAPP?

Definicija SLAPP-a vrlo je kratka i jasna: to je uvredljiva tužba (ili drugi pravni postupak) koju je netko podnio u svrhu ušutkavanja javne kritike.

Dakle, SLAPP tužba (ili drugi pravni postupak) tužba je koja je namijenjena cenzuriranju, zastrašivanju i ušutkavanju kritičara vlasti ili kritičara investitora jer ih se opterećuje troškovima raznih pravnih postupaka dok ne odustanu od svojih stavova. Upravo je to cilj SLAPP-a – opteretiti branitelje ljudskih prava - udrugu ili aktiviste i aktivistkinje nepotrebnim postupcima.

Takva vrsta tužbi tj. drugih postupaka zabranjena je u mnogim zemljama temeljem činjenice da su protivne slobodi govora. To znači da se u tim zemljama koriste tzv. anti-SLAPP mehanizmi zaštite branitelja ljudskih prava i/ili novinara koji su najčešće izloženi takvim postupcima. Zabrane postoje u velikom broju zemalja SAD-a, Australiji, Kanadi, itd. 

Osnovne karakteristike SLAPP postupaka su:

-takve tužbe (mogu biti i prekršajne prijave i/ili neprestane inspakcije) – nemaju (dovoljnu)  pravnu osnovu  - onaj tko pokreće takav postupak svjestan je da je to neutemeljeno 

-predmet postupka su radnje koje se odnose na sudjelovanje (javnosti) tuženika u nekoj temi od javnog interesa

-postoji neravnoteža moći i zlouporabe prava (ili drugog postupka) od strane tužitelja koji imaju pretjerane zahtjeve u pogledu pitanja u kojima tuženik ostvaruje zakonom zaštićeno pravo 

-uključuju korištenje različitih mehanizama ometanja i/ili odugovlačenja postupka od strane tužitelja 

-tuženici su najčešće aktivisti_kinje, organizacije civilnog društva, novinari i zviždači, a tuženik najčešće privatna osoba 

Nekoliko činjenica o SLAPP-u u EU

-ni u jednoj državi članici Europske Unije ne postoji izravno zakonodavstvo u pogledu strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti!

-nijedna država članica Unije nije donijela zakone o minimalnim mjerama zaštite  kojima bi se građani štitili od toga da postanu mete strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja i jamčilo poštovanje njihovih temeljnih prava u pravnim sustavima svih država članica

-ALI, postoji tzv. Anti-SLAPP Direktiva! - Direktiva (EU) 2024/1069 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja”) - Zakonodavni prijedlog djelomično se temelji na modelu direktive koji je naručila Koalicija protiv SLAPP-a u Europi (CASE), grupacija nevladinih organizacija osnovana za daljnje istraživanje i zagovaranje zakona protiv SLAPP-a. Taj model direktive bio je nadahnut zakonodavstvom usvojenim u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Australiji, ali uzima u obzir i različite kontinentalne pravne tradicije. To je značilo da Komisija napokon uviđa problem povećanog broja “izmišljenih” postupaka protiv boraca za ljudska prava i novinara, te je donesena politička odluka da se iste zaštiti od takvih postupaka na razini EU. 

Značaj i glavne karakteristike anti-SLAPP Direktive 

Prije svega, ona se odnosi na građanske ili trgovačke stvari samo sa prekograničnim implikacijama, dakle „čisto domaći“, tj. nacionalni postupci nisu obuhvaćeni ovom Direktivom.

Države članice EU moraju osigurati da tamo gdje se sudski postupci pokreću se protiv fizičke ili pravne osobe na račun njihovog angažmana u postupcima sudjelovanja javnosti, te osobe mogu tražiti:

-Potrebu osiguranja,

-Rano odbacivanje očigledno neutemeljene tvrdnje,

-Koristiti pravne lijekovi protiv tzv. “zlostavljačkih” (eng. Abusive) sudskih postupaka

Države članice EU moraju prenijeti ovu direktivu u svoje domaće pravne sustave do 7. svibnja 2026. godine. 

SLAPP u Hrvatskoj

U Hrvatskoj trenutno nema definicije u propisima što bi to bio tzv. SLAPP tužba ili postupanje, pa tako nema ni propisanih tzv. Anti-SLAPP mehanizama. 

Također, trenutno nema ni neke postavljene granice ili pokušaja definiranja granica putem sudske prakse ili na drugačiji način, što bi se moglo smatrati “zlostavljajućim” postupkom protiv aktivista_kinja ili nevladinih organizacija bilo što se tiče troška ili duljine postupka, bilo što se tiče odštetnog zahtjeva koji im je u postupku postavljen. 

Isto tako, u Hrvatskoj nema nekih drugih mjera zaštite ili podrške braniteljima ljudskih prava tj. aktivistima_kinjama ili nevladinim organizacijama, a koje bi im mogle pomoći prilikom izloženosti SLAPP postupcima. Dapače, postoji nekoliko otežavajućih odredbi, a to su: 

Prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (NN143/2013, 98/2019) organizacije civilnog društva ne mogu biti korisnici istog već samo fizičke osobe i to pod određenim uvjetima. Isto tako, taj propis ne prepoznaje kategoriju „branitelji ljudskih prava“ ili kategoriju „aktivist_kinja“ kao jednu od kategorija korisnika besplatne pravne pomoći. Takva situacija sigurno predstavlja dodatno opterećenje i za organizacije civilnog društva kao i za aktiviste_kinje koji su nekom SLAPP postupku izloženi radi svog javnog djelovanja, tj. djelovanja u nekom postupku koji uključuje sudjelovanje javnosti. Zastupanje i trošak jednog takvog postupka ne može se, dakle, nikako osigurati putem sustava besplatne pravne pomoći, a što bi svakako uvelike moglo olakšati cijeli taj proces. 

Također, postoji jedna odredba Zakona o zaštiti okoliša, a koju bi se moglo nazvati gotovo pa SLAPP odredbom. Radi se o čl. 171. koji propisuje sljedeće: 

„Ako pojedini akt tijela javne vlasti nije pravomoćan jer je podnesen zahtjev u skladu s člankom 169. ovoga Zakona, nositelj zahvata, operater ili druga pravna ili fizička osoba na koju se taj akt odnosi, zbog toga odluči pričekati pravomoćnost akta, u slučaju da se utvrdi da je podnositelj zlouporabio svoja prava iz odredaba ovoga Zakona, nositelj zahvata, operater ili druga pravna ili fizička osoba imaju pravo tražiti naknadu obične štete i izmakle koristi od osobe koja je podnijela zahtjev.“

Citirani članak protivan je članku 3. stavku 8. Aarhuške konvencije i članku 9. stavku 4. Aarhuške konvencije. Ovakva odredba ne postoji niti u jednom zakonu u hrvatskom pravnom sustavu i apsurdno je da postoji u zakonu koji propisuje načelo pristupa pravosuđu (u okolišnim pitanjima) kao jedno od temeljnih načela. Formulacija “u slučaju da se utvrdi da je podnositelj zlouporabio pravo iz ovog Zakona” lako može postati temelj za potpuno diskrecijsko odlučivanje. Odredba je nejasna i ne daje smjernice što znači zlouporaba prava u nekom postupku sudjelovanja javnosti. U ovakvoj situaciji pojedinci koji ostvaruju pravo na sudsku kontrolu akata tijela javne vlasti dovedeni su u neizvjestan položaj mogućnosti snošenja enormnih troškova naknade štete, jer ne postoje jasni kriteriji na temelju kojih bi se utvrdilo jesu li primjerice zlouporabili svoje pravo na prigovor tj. žalbu na neku odluku, a to pravo im je dano istim tim zakonom. 

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, osim što spominje izloženost SLAPP postupcima novinara, navodi i problem takvih postupaka protiv okolišnih aktivista_kinja: „I ove godine okolišni OCD-i ukazuju na povrede prava na pristup informacijama, izazove u sudjelovanju javnosti u procesima donošenja propisa i prava na pristup pravosuđu u pitanjima okoliša iz Aarhuške konvencije te izloženost SLAPP tužbama, o čemu više pišemo u poglavlju Pravo na zdrav okoliš. U svome posljednjemu izvješću o stanju civilnoga društva u EU za 2023. godinu Agencija za temeljna prava EU (FRA) tako izvještava o tužbi hotelske tvrtke protiv aktivista koji su se usprotivili izgradnji luksuznoga hotela na Lungomareu u Puli, kao i o SLAPP tužbi podnesenoj protiv aktivističke skupine koja je izrazila otpor protiv plana izgradnje golf igrališta na Srđu pored Dubrovnika, upozoravajući ujedno i na štetne učinke SLAPP tužbi“(str.217. Izvješća). 

Također, u Izvješću se navodi i sljedeće:  „Pratimo postupanje nadležnih tijela prema okolišnim aktivistima koji su prosvjedovali protiv LNG terminala na Krku. Zbog sve veće ugroze i prijetnji okolišnim aktivistima na području EU uspostavili smo suradnju s posebnim izvjestiteljem za branitelje okoliša u okviru tzv. Aarhuške konvencije, kako bismo razmijenili iskustva o položaju i unaprjeđenju zaštite branitelja okoliša koji su suočeni ili izloženi prijetnji od progona, kažnjavanja ili uznemiravanja pri poduzimanju aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode“.

Korisne informacije i publikacije: 

home - Justice and Environment

https://www.the-case.eu

https://unece.org/env/pp/aarhus convention/environmental-defenders/

 Anti-SLAPP Directive 

Anti-SLAPP Recommendation 

SLAPP-lokalni-kurikulum_PATFOX_Gong-1.pdf

https://www.ombudsman.hr/hr/download/izvjesce_pucke_pravobraniteljice_za_2023_godinu/?wpdmdl=18399&refresh=6784db2698e1a1736760102