Rekordan broj građana Europske unije poziva na zaštitu prirode

Gotovo pola milijuna građana (konačan broj dostupan na http://bit.ly/1LjneHg) pozvalo je Europsku komisiju da spasi europske zakone za zaštitu prirode u javnom savjetovanju - najveći broj odgovora dosada postignut u povijesti Europske Unije1. Javno savjetovanje zatvara se u nedjelju, 26. srpnja u ponoć, nakon što je Komisija u četvrtak produžila rok za 48 sati.

Velike europske organizacije za zaštitu okoliša2 lansirale su u svibnju kampanju „Krik za prirodu“3 kao odgovor na prijedlog Komisije da se procjeni treba li postojeće zakone za zaštitu prirode u EU mijenjati. Kampanja se zalaže za poboljšanje provedbe i primjene postojećih pravila utvrđenih zakonima, poznatim kao Direktiva o pticama i Direktiva o staništima.

Uz gotovo pola milijuna građana, više od 120 nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i većina poslovne zajednice, poslali su jasnu poruku europskim donositeljima odluka: zakone o zaštiti prirode u EU ne treba mijenjati.

Ovi zakoni štite više od 1000 ključnih vrsta i preko 27.000 prirodnih staništa u Europi. Njima se pripisuju zasluge za očuvanje brojnih najprepoznatljivijih vrsta porijeklom iz Europe, kao što su sivi vuk, orao štekavac i obični tuljan4. Kao rezultat toga, EU je danas dom najveće ekološke mreže, Natura 2000, koja pokriva gotovo petinu površine EU.

Znanstveni dokazi pokazuju5 da zakoni učinkovito štite ključne ugrožene vrste i staništa te pridonose društveno-gospodarskom razvoju lokalnih zajednica i regija.

Usporedo s javnim savjetovanjem6, Komisija se konzultirala sa širokim rasponom dionika, uključujući tijela državne uprave, korisnike zemljišta, poslovne zajednice i nevladine organizacije za zaštitu okoliša. Velika većina podnesenih dokaza podržava Direktive i ukazuje na potrebu za boljom primjenom i provedbom te za povećanjem sredstava za očuvanje prirode. Vrlo malo dionika dovelo je u pitanje Direktive u njihovom sadašnjem obliku i zatražilo reviziju zakona: neki predstavnici poljoprivrednog sektora, asocijacija privatnih vlasnika šuma i industrijski ribolovni lobi.

S druge strane snažna potpora Direktivama izražena je od strane ostalih sektora, posebno od: cementne industrije, operatera električne mreže, ekološke poljoprivrede i turizma.

Geneviève Pons, direktorica WWF-ovog ureda za europske politike rekla je u ime koalicije ''Krik za prirodu'': U vrijeme ozbiljnih izazova za Europsku uniju, ogromna podrška europskim zakonima o zaštiti prirode koja dolazi iz svih krajeva kontinenta pokazuje da se ljudi mogu okupiti i braniti ono što im je zaista bitno. Europljani brinu o svojoj prirodi i zakonima Unije koji je štite. Sada je vrijeme da Komisija posluša dokaze i izradi plan za zaštitu prirode koji će se temeljiti na većim sredstvima i snažnijoj provedbi zakona''.

Potpuni rezultati konzultacija vjerojatno će biti objavljeni u jesen 2015., a konačna odluka o budućnosti zakona očekuje se do lipnja 2016. „Krik za prirodu“ u Hrvatskoj su provodile organizacije WWF Adria, BIOM, Zelena akcija/FoE Croatia i lokalni partneri, te se zahvaljuju svima koji su se uključili u kampanju.

1 Savjetovanje je jedina šansa za javnost da iskaže svoje mišljenje u tehničkoj procjeni. Proces reevaluacije Direktiva o zaštiti prirode započeo je u siječnju 2015. godine i trajati će više od godinu dana. U nekoliko mjeseci kampanja je ostvarila neviđen odgovor javnosti: preko 50.000 tvitova poslani su potpredsjedniku Timmermansu i povjereniku EU za okoliš Velli zahtjevajući od njih da obrane te zakone. Direktive se trenutno razmatraju kao dio širih napora Komisije, s deklariranom svrhom osiguravanja da europski zakoni služe svrsi.

2 BirdLife, Europski ured za okoliš (EEB), Friends of the Earth Europe i WWF.

3 Web stranica kampanje Krik za Prirodu : www.naturealert.eu

4 Uspjesi očuvanja koji proizlaze iz Direktiva o zaštiti prirode

5 Znanstveni dokazi i studije nevladinih organizacija za zaštitu okoliša podnesene tijekom evaluacije:

Birdlife Evidence
WWF Evidence Gathering Questionnaire for the Fitness Check of the Nature Directives
FOE Evidence gathering Questionnaire
EEB Evidence gathering Questionnaire

Izdvojeno iz znanstvenih dokaza:

• Direktive su vrlo učinkovite:

- Stanje ptica navedenih u Dodatku I Direktive o pticama bolje je u EU nego izvan EU;

- Direktive su doprinijele zaštiti svih vrsta, ne samo vrsta navedenih u prilozima;

- Postoji ogromna katastrofa na poljoprivrednim zemljištima, potvrđena opsežnim dokazima.

• Direktive predstavljaju revoluciju u zaštiti prirode u Europi – povisile su površine pod zaštitom sa 8 na 18%.

• Direktive su pomogle u spašavanju lokaliteta poput Rospuda doline u Poljskoj i klanca Kresna u Bugarskoj.

• Postoje opsežni dokazi da Direktive generiraju ogromne pogodnosti uz minimalne troškove.

-procjenjuje se da Natura 2000 mreža generira 200-300 milijardi eura vrijednih pogodnosti svake godine.

-svaki euro uložen u Naturu 2000 generira oko sedam puta više radnih mjesta nego euro uložen u Zajedničku poljoprivrednu politiku.

- okolišno zakonodavstvo u EU u cijelosti stvara manje od 1% administrativnog tereta.

• pravi problem je nedostatak provedbe i nedostatak sredstava za ovo visoko kvalitetno zakonodavstvo.

-Trenutno je zadovoljeno samo 20% financijskih potreba.

- Nekoliko desetaka prirodnih područja su uništena, a vlasti ne rade ništa. Posebno teški problemi su kod svih vrsta radova u Italiji i s uništavanjem travnjaka u Njemačkoj.

6 Svi izdvojeni dokazi, podneseni od strane dionika Komisiji mogu se naći ovdje.

Za istaknuti:

Sve nevladine organizacije za zaštitu prirode dale su snažnu potporu Direktivama i pozvale na bolju provedbu, strožu primjenu i povećano financiranje, te su također iznijele niz problema u zaštiti prirode, osobito dosljedni neuspjeh Zajedničke poljoprivredne politike da pruži potporu očuvanju biološke raznolikosti.

Snažna potpora Direktivama, u nekoliko podnesaka Komisiji, izražena je i od strane mreže elektroenergetskog sektora, cementne industrije, turizma i financijskih investitora.

Jasni napad na Direktive sa zahtjevima koji bi rezultirali ukidanjem propisa o zaštiti prirode u EU izraženi su (podnošenjem upitnika za prikupljanje dokaza Komisiji) od nekoliko zainteresiranih dionika, u biti iz sektora poljoprivrede / šumarstva / industrijskog ribolova i uglavnom ograničeno na Njemačku i skandinavske zemlje. U zahtjevima za oslabljivanje postojećeg režima zaštite posebno su se istaknuli:

- CEPF (Europska federacija privatnih vlasnika šuma);

- Europeche (lobi za industrijski ribolov u EU)

- Federacija švedskih poljoprivrednika

Njemački poljoprivrednici, šumari, zemljoposjednici i lovci pokrenuli su e-akciju koja poziva na ukidanje EU propisa o zaštiti prirode http://natura2000.forum-natur.de/.

Većina podnesaka (industrijske asocijacije, lučke uprave, energetski, ribolovni, javni i komunalni šumarski, te lovni sektor) ne dovode u pitanje pravne okvire Direktiva, ali ističu niz provedbenih problema i pozivaju na bolju konzultaciju s dionicima, bolje vodstvo, poboljšano financiranje, bolje stručne temelje i poboljšan monitoring i upravljanje zaštićenim područjima od tijela javne vlasti itd.