PreDobra za tako malo struje

Dugoročni gubitak takvog strateškog fenomena imat će u budućnosti neusporedivo veće štete nego dobit od elektrane. To će prvi na svojoj koži osjetiti rafteri, ljudi koji već godinama koriste blagodati ove rijeke, te na međunarodnom nivou promoviraju njen ogroman turistički potencijal.

 Pripremni radovi na HE Lešće su već započeli, a pritom zadani zakonski preduvjeti nisu u potpunosti ispunjeni. Studija i procjena utjecaja na okoliš je rađena 1980.-tih po tada važećim zakonima, kada su kriteriji zaštite prirode i okoliša bili znatno niži. U međuvremenu se činjenično stanje, na kojem se bazira postojeća studija, promijenilo, prvenstveno u području zakonodavstva. Također, važno je napomenuti da je u planu izgradnja još nekoliko sličnih objekata sa sličnom dokumentacijom, pošto trenutno «rok trajanja» studija utjecaja na okoliš nije zakonski propisan.

Osim toga, hidrogeološka istraživanja su pokazala da je kanjon smješten na vodopropusnim geološkim naslagama, te bi se u rupe u kršu injektirale velike količine smjese gline i cementa kako bi se spriječili gubici vode iz same akumulacije što zbog skupoće i obima posla dovodi u pitanje samu isplativost ovog projekta.

S obzirom na nesrazmjer veličine projekta i nedovoljne ispitanosti njegovog utjecaja na okoliš i prirodu, smatramo nužnom izradu nove studije i procjene utjecaja na okoliš za navedeni projekt.

Ovaj projekt, koji podrazumijeva potapanje cijelog kanjonskog dijela Donje Dobre, imat će po našim procjenama izuzetno negativan utjecaj na čitav ekosustav Donje Dobre. Ovaj dio toka je jedno od posljednjih mrjestilišta ribe mladice (Hucho hucho) u Hrvatskoj. Osim toga, ovdje žive vidre, vodomari, vodenkosovi, te brojne druge vrste riba i sitnih beskralješnjaka.

Negativan utjecaj akumulacija i brana je dobro poznat, pa je nepobitna činjenica da će doći do nestanka brojnih zaštićenih vrsta, zaštićenih na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Planirana proizvodnja HE Lešće zadovoljavat će manje od 1% energetskih potreba Republike Hrvatske, a ta količina struje mogla bi se nadomjestiti optimalizacijom sustava prijenosa električne energije od proizvođača do potrošača, modernizacijom sustava, te uvođenjem modernih tehnologija. Te opcije se navode i u službenoj Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1997.g. Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, za razliku od izgradnje novih hidroelektrana koje u toj strategiji nisu predviđene.

Dodatno nas zabrinjava činjenica da ni pojedine nadležne institucije za zaštitu prirode nisu bile upoznate s dokumentacijom projekta, a naročito uvjetima zaštite prirode.

Nadamo se da ćemo uz vašu pomoć uspjeti utjecati na nadležne institucije da reagiraju na nepravilnosti koje bi mogle imati pogubne posljedice na naše nacionalno prirodno bogatstvo.

Potpisnici:
Zelena akcija
BIUS
DZVO Žabac
Dravska liga
Hyla
Krešimir Žganec, mr.sc.
Nina Jeran, dipl. ing.
Veljko Vorkapić, mr.sc.
dr. sc. Sanja Gottestein Matočec
dr. sc. Mladen Kučinić
ŠRD “Ogulin”

Za dodatne informacije:

• Irma Popović, Zelena akcija, 095/905 83 52
• Olga Jovanović, Zelena akcija, 098/808 229