hr en
  • change the contrast
  • change the font

Okolišne vijesti iz EU i EGSO-a (Studeni 2015.)

Img 1262 export

Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije, jedan je od devetoro hrvatskih predstavnika u Europskom gospodarskom i socijalnog odboru (EGSO), jednom od dva glavna savjetodavna tijela Europske Unije (drugo je Odbor Regija). Na stranicama Zelene akcije od sada ćete moći povremeno čitati ovaj pregled okolišnih vijesti iz EU koje Toni sastavlja zajedno s novinarkom Marinom Kelavom.

Europski Gospodarski Socijalni Odbor (EGSO) je jedno od dva glavna savjetodavna tijela Europske Unije (drugo je Odbor Regija).  EGSO okuplja 350 volonterskih predstavnika/ca nevladinih organizacija iz svih zemalja članica okupljenih u tri grupe koje predstavljaju: poslodavce,  zaposlenike, te „druge predstavnike civilnog društva“. EGSO na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva. Europski parlament, Vijeće i Komisija imaju obvezu konzultirati EGSO o prijedlozima novih politika na brojnim temama, a EGSO svoja mišljenja daje i na vlastitu inicijativu, o bilo kojoj temi vezanoj za politiku EU za koju smatra da je to potrebno.

Kao predstavnik više od 40 okolišnih udruga okupljenih u nacionalnoj mreži Zeleni forum, kao jedan od devetoro predstavnic/ka iz RH, u EGSO je izabran Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije. U svom djelovanju ima dva prioriteta: promociju zelene energetike, i poticanje regionalne suradnje s ciljem očuvanja Jadrana.  Unutar EGSOa izabran je za potpredsjednika stručne skupine za prijevoz, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo („TEN section“), te je aktivni član skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša („NAT section“) te održivi razvoj („SDO observatory“). Primjer jedne od inicijativa je donošenje izjave solidarnosti EGSO-a sa stradalima u prošlogodišnjim poplavama (http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.news.32350).

***

Okolišne vijesti iz EU i EGSO-a

Studeni 2015.
Priredili Marina Kelava i Toni Vidan

  1. Izgubljena godina za zaštitu okoliša u EU
  2. Novac iz CAP-a neće ubijati bikove
  3. EP odbio nacionalne zabrane prodaje GMO-a
  4. EP: Ograničenjima emisija šest onečišćivača do bolje kvalitete
  5. Hrvatska među devet država EU koje traže zadržavanje Natura 2000 direktiva
  6. Emisije u EU na rekordno niskoj razini, tvrdi Europska okolišna agencija
  7. Civilno društvo: Ciljevi za smanjenje emisija nisu dovoljni
  8. EGSO, u suradnji s Odborom regija, 19. Studenog organizira konferenciju pod nazivnom „Civilno društvo, gradovi i regije u pripremi za COP21 i nakon“.
  9. Predstavnik ZFa i ZA, u ime grupe članova EGSOa, podnio je tri amandmana na prijedlog teksta mišljenja o  „Doprinosu domaćih izvora ugljena i lignita energetskoj sigurnosti EU-a“

1. Izgubljena godina za zaštitu okoliša u EU
Prva godina mandata Europske komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera je 'izgubljena' godina za zaštitu okoliša u Uniji. Bez radikalne promjene smjera korporativni utjecaj na kreiranje politika vodit će do novih skandala poput 'dieselgatea' i još više nepopravljive štete“, ocijenile su okolišne organizacije okupljenje u mrežu Green 10 (CAN Europe, Bankwatch, Friends of the Earth Europe, HEAL, Greenpeace i European Environmental Bureau. Više: FOE Europe  http://bit.ly/1LNRfRk

2. Novac iz CAP-a neće ubijati bikove
Novcem iz EU budžeta neće se financirati nikakve aktivnosti povezane s borbama s bikovima koje uključuju usmrćivanje životinje, odlučio je Europski parlament usvajanjem amandmana koje je predložila politička grupacija Zelenih. Više: EurActiv http://bit.ly/1RCNNdC

3. EP odbio nacionalne zabrane prodaje GMO-a
U skladu s očekivanja, Europski je parlament odbio Nacrt EU direktive koja bi omogućila bilo kojoj državi članici ograničavanje ili zabranu prodaje i upotrebu GMO hrane i stočne hrane na vlastitom teritoriju, već odobrene na EU razini. Riječ je bila o kompromisnom prijedlogu koji je, međutim, već odbio Odbor za okoliš, s obrazloženjem da bi zakon mogao voditi k ponovnom uvođenju graničnih kontrola između zemalja koje podržavaju GMO i onih koje su protiv. Više: Europski parlament http://bit.ly/1jTMk8o, EurActiv: http://bit.ly/1O9ryhx.

4. EP: Ograničenjima emisija šest onečišćivača do bolje kvalitete zraka
Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su obavezna nacionalna ograničenja za šest ključnih onečišćivača zraka: sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ne-metan hlapive organske spojeve (NMHOS), metan (CH4), amonijak (NH3) i čestice (do PM2,5 mikrometara) koja se žele postići do 2020. i 2030. godine. Zbog pritiska lobija europskih poljoprivrednika, iz prijedloga zakona izuzet je enterički metan, koji nastaje u probavnom sustavu stoke. Da bi prijedlog postao zakon, Parlament mora postići dogovor s Vijećem EU-a. Više: Europski parlament http://bit.ly/1KHx9nH, EurActiv http://bit.ly/1NCD9CG, European Environmental Bureau: http://bit.ly/1HaSk19

5. Hrvatska među devet država EU koje traže zadržavanje Natura 2000 direktiva
Na inicijativu Njemačke, devet ministara zaštite okoliša potpisalo je u Luksemburgu pismo povjereniku Velli u kojemu se zalažu za zadržavanje dviju Natura 2000 direktiva u svom sadašnjem obliku. Naime, Europska komisija pokrenula je revizije direktiva o pticama i staništima protiv čega se pobunilo niz okolišnih organizacija. Iz WWF-a su čestitali državama koje su se zauzele za održanje sadašnjih direktiva, a među njima je i Hrvatska. Više: MZOIP http://bit.ly/1GMdMP9, WWF http://bit.ly/20cFAD0

6. Emisije u EU na rekordno niskoj razini, tvrdi Europska okolišna agencija
EU će dostići svoj klimatski cilj za 2020. godinu, smanjenje emisija od 20 posto, tvrdi se u novom izvještaju Europske okolišne agencije EEA. Prema njihovim izračunima smanjenje će se do te godine kretati od 24 do 25 posto. Više: EEA http://bit.ly/1OFV66t

7. Civilno društvo: Ciljevi za smanjenje emisija nisu dovoljni
Loša je, pak, vijest uoči UN-ove klimatske konferencije u Parizu COP21 da planovi bogatih država za smanjenje emisija, uključujući i one europske, nisu dovoljni da bi se rast temperature zaustavio na 2 C. Rezultat je to analize koje je objavilo niz organizacija koje se bave klimom, uključujući Friends of the Earth International i WWF. Više: Civil Society Review http://bit.ly/1jQuLFE

8. EGSO, u suradnji s Odborom regija, 19. Studenog organizira konferenciju pod nazivnom „Civilno društvo, gradovi i regije u pripremi za COP21 i nakon“
Skup ima za cilj predstaviti pripreme tih dionika za COP 21,  njihove konkretne aktivnosti oko klimatskih promjena, te iznošenje zahtijeva prema očekivanom klimatskom sporazumu (više info: http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-civil-society-for-cop21).

9. Predstavnik ZFa i ZA, Toni Vidan, u ime grupe članova EGSOa, podnio je tri amandmana na prijedlog teksta mišljenja o  „Doprinosu domaćih izvora ugljena i lignita energetskoj sigurnosti EU-a“ CCMI/138.
Postojeći tekst je, nažalost, vrlo naklonjen korištenju ugljena i lignita te sadržava tvrdnje poput:
"Nema korelacije između upotrebe ugljena i visokih razina onečišćenja zraka.[1] Postoje države članice koje upotrebljavaju znatne količine ugljena, no imaju niže razine onečišćenja s PM2.5 u odnosu na druge države članice koje ne upotrebljavaju ugljen."
U suradnji s EEB-om, kontaktirali smo autore navedene studije i utvrdili kako je navedeni citat NEISTINIT, te podnijeli amandmane za promjenu teksta, u ovom slucaju, slijedeći amandman:
"Emisije iz elektrana na ugljen u Europi znatno pridonose teretu bolesti izazvanih zagađenjem okoliša. Učinak diljem Europske unije iznosi više od 18200 preranih smrti, oko 8500 novih slučajeva kroničnog bronhitisa te više od 4 milijuna izgubljenih radnih dana godišnje. Ekonomski trošak učinaka sagorijevanja ugljena na zdravlje u Europi procjenjuje se na gotovo 42,8 milijardi eura godišnje.[2] Zbog razlika u izvoru zagađenja i tehnologijama smanjenja emisija, Nema korelacije između upotrebe ugljena i visokih razina onečišćenja zraka[3] postoje različite države članice koje koriste znatne količine ugljena, ali imaju niže razine zagađenja česticama PM2.5 nego države članice koje ne koriste ugljen".

 (prijedlog teksta mišljenja dostupan na: http://www.toad.eesc.europa.eu/AgendaDocuments.aspx?pmi=RmFYXXWy9u%2bqMxJ6Yv8mArM%2bOvdYlf1aNT7NozpgeUg%3d).

----

1. Lelieveld, J. et al (2015.) The contribution of outdoor air pollution sources to premature mortality on a global scale, Nature 525, str. 367-371.

2. HEAL (2013.). The Unpaid Health Bill – How coal power plants make us sick?

3. Lelieveld, J. et al (2015.) „The contribution of outdoor air pollution sources to premature mortality on a global scale“, Nature 525, str. 367-371.

You may upload our content in an integral or revised version with the indication of the organisation Zelena akcija/FoE Croatia - under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License.
This permission does not apply to stock photos and embedded content of other creators.

Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.