Okolišna skupština UN-a skoro postala još jedna žrtva bliskoistočnog sukoba!

U ranim jutarnjim satima, prekjučer (28.5.) je u Nairobiju u Keniji na dramatičan način završila[1] druga Okolišna skupština Ujedinjenih Naroda (UN Environmental Assembly – UNEA[2]). Aktivno sudjelovanje preko 2.000 sudionika iz 170 vladinih delegacija, od čega 120 na ministarskoj razini, te brojnih nevladinih udruga, lokalnih zajednica, znanstvenih institucija i poslovnog sektora, potvrdilo je Okolišnu skupština UN-a kao istinski globalni parlament za okoliš i najvišu razinu međunarodnog upravljanja okolišnom problematikom unutar UN sustava. Okolišna skupština uobičajeno donosi odluke konsenzusom. Ali ovoga puta je rasprava i donošenje Rezolucije o mandatu UNEP-a za post-konfliktni monitoring stanja okoliša na pojasu Gaze, dovela do neočekivane situacije glasovanja zbog čega je na par sati cijela konferencija dovedena u proceduralni kaos i zamalo se raspala. Tome su doprinijele i određene interesne skupine kojima je očito vrlo stalo da se minira cijeli proces razvijanja novih politika zaštite okoliša. Kako je oko 3 sata poslije ponoći prevladalo tumačenje po kojem više nije bilo potrebnog kvoruma, rezolucija je ostala neizglasana.

Skupština koja je održana u sjedištu UN-ovog Programa za Okoliš (UNEP), bila je posvećena temi „Ispunjavanje okolišne komponente Programa globalnog razvoja do 2030, a na njoj je usvojeno čak 25 rezolucija o nizu okolišnih i razvojnih tema poput ilegalne trgovine divljim vrstama, plastičnim otpadom u morskom okolišu, te odnosom održivog razvoja i borbe protiv siromaštva.

Upravo te rezolucije su vidljiv pomak u prepoznavanju nekih od tih problema na globalnoj razini, ali razočarava tržišni pristup zaštiti okoliša, odnosno pokušava se okoliš štititi na način da ga se „monetizira“ i prepusti silama tržišne ekonomije u vjeri da će ga one očuvati. Pored toga, izostao je i napredak u boljem uključivanju zainteresiranih dionika i veće demokratizacije i participativnosti cijelog procesa.

Nažalost, Vlada Republike Hrvatske je među malobrojnima koje nisu ni poslale svoje službene predstavnike/ce (tj. kao jedna od 23 države od ukupno 193), pa su tako okolišnu problematiku Jugoistočne Europe uglavnom prezentirale, i bile aktivni i vidljivi sudionici, delegacije Rumunjske i Crne Gore. Za razliku od Vlade RH, okolišne udruge u Hrvatskoj okupljene u nacionalnoj mreži Zeleni forum, imale su na UNEA-i svog predstavnika, dugogodišnjeg okolišnog aktivista Zelene akcije Tonija Vidana koji je kao član Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EGSO) sudjelovao unutar EU delegacije kao predstavnik tog savjetodavnog tijela.

Pored dramatičnog završetka cijeli skup su velikoj mjeri obilježile zahvale dosadašnjem generalnom direktoru UNEP-a g. Achimu Steineru, čijih deset godina vođenja ove institucije svi opisuju superlativima i riječi podrške novoizabranom kandidatu na tu funkciju, g. Eriku Solheimu, iskusnom i poznatom norveškom zelenom političaru i aktivistu.

***

1. https://www.youtube.com/watch?v=2yQY-JWKsZk&feature=youtu.be

2. http://web.unep.org/unea